Nakon što je Washington najavio uvođenje drastičnih carina, u četvrtak su sve najveće svjetske berze oštro pale, pri čemu je samo na Wall Streetu izbrisano oko 2,4 biliona USD tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Od kada je u srijedu uveče predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine od deset odsto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim berzama je zavladala panika, prenosi Hrportfolio.
To bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u lancima snbdijevanja i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, pa i recesiju u nekima od njih.
Prve na udaru u četvrtak su se našle azijske berze, jer je Trump najavio drastične recipročne carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana i Južne Koreje.
Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 odsto, ubuduće će se primjenjivati i dodatne carine od 34 odsto, na uvoz iz Japana 24 odsto, iz Indije 26 odsto, a Južne Koreje 25 odsto.
Zbog toga su u četvrtak cijene dionica pale na svim azijskim berzama, a najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.
Slijedile su evropske berze, na kojima su od samog otvaranja indeksi bili u dubokom minusu jer je Trump najavio dodatne carine na uvoz iz EU od 20 odsto, a mnogi evropski čelnici uzvratili su oštrim tonom i najavili protivmjere.
Na kraju trgovanja londonski FTSE indeks našao se u minusu od 1,55 odsto, na 8.474 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,01 odsto, na 21.717 bodova, a pariski CAC 3,31 odsto, na 7.598 bodova.
I na kraju dana, na udaru se našao Wall Street. Dow Jones indeks pao je 3,98 odsto na 40.545 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,84 odsto na 5.396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 odsto na 16.550 bodova.
Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je u četvrtak izbrisano oko 2,4 biliona USD tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških divova. Cijena Applea potonula je 9,2 odsto, Amazona devet odsto, a Nvidie gotovo osam odsto.
Trumpove carine veće su nego što se očekivalo, pa analitičari užurbano rade na novim procjenama o uticaju tog na američku i svjetsku ekonomiju. Pritom su otvorena mnoga pitanja, između ostalog kako će najveće zemlje svijeta reagovati.
Kina i EU najavile su protivmjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će se zasad suzdržati i pokušati pregovarati.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu u četvrtak pali, jedino je porastao VIX indeks straha, koji je prvi put od avgusta probio iznad nivoa od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfolije od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Trump je u četvrtak poručio kako je otvoren za pregovore.
„Trumpova vlada možda igra igru kukavice s trgovinskim partnerima – tko će prvi popustiti – no investitori nijesu voljni da čekaju rezultate. Prvo će prodavati, a potom postavljati pitanja”, kazao je Michael Arone, strateg u State Street Global Advisorsu.
Stoga se i idućih dana na svjetskim berzama očekuje nesigurno trgovanje.
