U dvije crnogorske luke Kotor i Bar tokom ove godine očekuje se dolazak 431 broda sa blizu 553.000 gostiju. Ako se uzme u obzir da barem polovina putnika odluči da izbliza upozna grad u koji je pristala, te da se procjenjuje kako svako od njih tom prilikom potroši 40 eura, to znači da bi ova dva grada zahvaljujući kruzing turizmu tokom 2018. mogla da prihoduju više od 11 miliona eura.
Najveći lučki centri naše zemlje i prošle godine su postigli dobre rezultate, pa su od 439 uplovljavanja kruzera, sa više od 543.000 gostiju, zaradili oko 10,86 miliona eura.
Kako su za Vikend novine kazali u Turističkoj organizaciji Kotora, prošle godine je u tamošnju luku uplovilo 430 kruzera sa 532.387 putnika, ali procjenjuju da samo polovina posjeti Stari grad.
“Po osnovu izletničke takse, ukupno smo prihodovali nešto više od 450.000 eura, a prema našoj procjeni, samo od putnika sa kruzera između 200.000 i 250.000 eura”, preciziraju iz TO Kotor, te dodaju da približno iste rezultate očekuju i ove godine.
To je potvrdio izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević.
“Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera. Procjena je da će njima doći oko 519.660 putnika”, rekao je Kovačević, koji je zadovoljan i najavom dolazaka za 2019. godinu.
I pogled na luku u kojoj, kako je naglasio Kovačević, istovremeno mogu da borave tri kruzera i još jedan uz samu obalu, znači još prihoda u ovom gradu, koji mahom živi od turista.
Dugogodišnji turistički poslenik iz Kotora i stručnjak za kruzing turizam u Crnoj Gori, Rade Ćoso podsjeća da Kotor i dalje nema hotelske kapacitete poput gradova u okruženju.
“Moramo biti zadovoljni situacijom, jer Kotorom prođe veliki broj turista koji ne ostave onoliko novca koliko bismo mi to možda željeli, ali su svakako značajni. Od putnika sa kruzera se može zaraditi, ali smatram da bi Kotor trebalo da mijenja percepciju, a ne samo da živi od poludnevnih izleta i pet-šest sati zadržavanja kruzera”, navodi doktorand na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, te podsjeća da od gostiju koji dolaze u Kotor, ima koristi cijela Crna Gora, “jer oni produžavaju prema Budvi, Cetinju, Podgorici, obilaze sela u zaleđu”.
