Znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) u sklopu projekta POLLMAR (Pelud u Jadranskom moru) istražuju tajnu žutih mrlja na morskoj površini i kako klimatske promjene mijenjaju Jadran.
U šibenskom kanalu, na morskoj istraživačkoj postaji Martinska, znanstvenici redovito prate koliko peludi dolazi u more, kako se ponaša, kakve tvari otpušta i, što je najvažnije, kako utječe na život u moru. Iako će većina ljudi pomisliti na cvjetanje mora, znanstvenici imaju drugo objašnjenje:
„Znanstveni scenariji jasno predviđaju da kako atmosferski CO₂ raste, tako se produljuje sezona oprašivanja, biljke stvaraju više peludi, a zrak nosi te mikroskopske čestice sve dalje do mora. U sklopu ovog projekta u suradnji s brojnim partnerima iz Hrvatske, Portugala i Poljske, naš je cilj razumjeti što se događa kad pelud iz zraka dospije u more i zašto je to važno baš sada, u vrijeme klimatskih promjena,“ objašnjava dr. sc. Slađana Strmečki Kos, koordinatorica projekta.
Pelud nije samo „žuti pokrivač“. Svako zrno nosi sa sobom organske spojeve, mikroonečišćenja, pa čak i hranjive tvari koje mogu poremetiti prirodnu ravnotežu. U posebno osjetljivim područjima poput srednjeg Jadrana, gdje more prirodno ima malo hranjivih tvari, takav dodatak može potaknuti iznenadne i neželjene promjene, poput prekomjernog rasta mikroorganizama na dnu hranidbenog lanca.
Klimatske promjene, više temperature, dulja vegetacijska sezona – znače više peludi u zraku. A više peludi znači više žutih mrlja na moru.
Znanstvenici upozoravaju da će Jadran u budućnosti sve češće biti prekriven ovim žutim slojem i to ne zato što je more zagađeno, već zato što prirodni ciklusi ulaze u novo, nepoznato poglavlje. Zato je ključno da na vrijeme pratimo i razumijemo što se događa.
POLLMAR je prvi znanstveni projekt u Hrvatskoj, i među rijetkima u Europi, koji sustavno istražuje utjecaj peludi na more. Tim okuplja stručnjake iz atmosferske kemije, aerobiologije, oceanologije i biogeokemije mora. Zajedno s kolegama s Biološkog i Kemijskog odsjeka PMF-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, kao i sa Sveučilišta u Portu, Portugal, te Instituta za znanosti o Zemlji, Sveučilište Šleske u Poljskoj grade znanstvenu sliku koja će nam pomoći da bolje upravljamo morem koje volimo i o kojem ovisimo.
Iako su slični utjecaji peludi na jezera i rijeke već poznati, o utjecaju peludi na more dosad se gotovo ništa nije znalo. POLLMAR tu donosi pravu znanstvenu novost: pokušava povezati kopno i more kroz put peludi – od biljke do atmosfere, od oblaka do površine mora.
Jedan od ciljeva projekta je i identifikacija onečišćujućih tvari koji se vežu za peludna zrnca u zraku i ulaze u more zajedno s njima. Riječ je o potencijalno štetnim tvarima koje bi mogle djelovati na zdravlje mora, ali i na ljude – posebno u priobalnim područjima.
„Očekujemo da će rezultati istraživanja i podaci koje dobijem u sklopu projekta omogućiti precizniju procjenu ekoloških rizika peludi i pomoći u oblikovanju učinkovitih strategija zaštite obalnih morskih resursa.”
