Uprkos očiglednom manjku brodova koji turiste iz drugih priobalnih gradova dovoze na jednodnevne izlete u Herceg Novi, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su početkom nautičke sezone.
Prema riječima direktora Agencije Boža Ukropine, ukoliko sezona nastavi ovom dinamikom, bilans će dostići blizu 80 odsto ostvarenog u rekordnoj 2019. godini, što će Agenciji pomoći da izađe iz dugovanja i ponovo postane likvidna.
– Počeo je i očekivani špic. Kako trenutno stvari stoje sa najavama, ne bi trebalo da budemo nezadovoljni. Poznato je da tokom jula, avgusta i septembra, kada je cijena čartera niža, pravimo najveće prihode. Septembar i čak i oktobar sjajni su mjeseci za nautičare – kazao je Ukropina, podsjećajući da je Agencija imala velikih finansijskih problema tokom pandemije korone te da je opstala zahvaljujući pomoći lokalne uprave.
– Tokom 2021. i 2022. godine preživljavali smo uz pomoć Opštine Herceg Novi. Nadamo se da ćemo sada sanirati dugovanja i naplatiti potraživanja. Ohrabruju i dolasci brodova, ma koliko bili redukovani, pa očekujem pozitivno poslovanje u ovoj godini – konstatuje Ukropina.
Prije korone, kako navodi Ukropina, u Gradsku luku dolazilo je čak devet turističkih brodova, sada ih je svega tri ili četiri.
– To znači ili da klijentela u hotelima nije ona koja je dolazila ranije, ili ova sezona još nije u zamahu u kojem treba da bude. Evidentno i da nedostaju gosti iz Rusije i Ukrajine. Ipak, uspijevamo da nekako sa klijentima koje imamo na dužem boravku, i čarterom, koji je ove godine zaista lijepo krenuo, nadomjestimo taj nedostatak. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti – naglasio je Ukropina.
Ističe i da Gradska luka zasigurno ne može biti konkurentna lukama u Portomontenegru, Porto Novom i marini Lazure, a problem je i neriješen pravni status, zbog čega izostaju suštinska ulaganja. Ipak njen šarm, austrougarska patina na kamenom mulu, blizina tvrđave Forte mare i Starog grada često je opredjeljujući faktor za nautičare. Vlasnik flote Pajo, Dušan Sučević, ukazuje na nipošto zanemarljiv problem – hitnu zaštitu lukobrana, pa samim tim i plovila u luci. Smatra da bi na Škveru trebalo da se napravi veći lukobran, kako bi brodovi bili zaštićeni u zimskom periodu.
– Mnogo ljudi koji dolaze godinama u Herceg Novi, pogotovo, iz regiona, svoje barke i jedrilice, bi držali ovdje, ali nemamo uslova. Na Škveru ima 100 vezova, a grad ima 30.000 stanovnika. Da bi više zaživio pomorski saobraćaj, trebalo bi da se uloži, izgradi ili marina ili da se pojačaju postojeća luka i broj vezova. Problem je kada zimi krene jugo, pokida sve stubiće u kojima je dovedena voda i struja. Nemamo priliku da popravljamo nešto na brodu, jer nema struje, uslova – objasnio je Sučević.
Plava špilja prebukirana
Gusta frekvencija saobraćaja prema Plavoj špilji predstavlja problem za turističke brodiće.
– Dok su gosti Herceg Novog išli u Plavu špilju, sa lokalnim brodarima nije bilo nikakvih problema. Međutim poslednjih godina i 150 glisera iz Kotora vozi turiste u Plavu špilju. I kada se u jednom momentu unutra napuni 6 ili 7 brodova, jako je gusto, jer je špilja mala. Nije bezbjedno i nerijetko je cijeli taj prostor prebukiran – upozorava Sučević.
/K.M. Dan/
