14 C
Kotor

Slušaj online radio

U Sloveniju do sredine marta ušlo skoro 8.000 migranata: Lokalno stanovništvo protiv novih azilantskih centara

Slovenija

Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja



Prijedlog o uspostavi novih ispostavnih centara za azil razmatrat će Odbor za unutarnje poslove Državnog zbora (parlamenta) Slovenije, javlja Anadolu.

Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za azilantski centar u vrijeme dok je prelazak granice ilegalnih migranata u Sloveniji u porastu.

Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja.

U isto vrijeme upozorava se da i ove godine raste broj neovlaštenih prelazaka granice između Slovenije i Hrvatske.

Do sredine marta policija je obradila više od 7.900 stranaca koji su ilegalno prešli granicu. U azilnom centru u Ljubljani nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta.

“Vlada je stoga odlučila uspostaviti dva privremena centra za azil na području Obrežja u općini Brežice i u Središtu na Dravi. Ova je odluka izazvala burne reakcije, posebno u lokalnim sredinama, a protivi joj se i opozicija”, naglašava se.

Slovenska demokratska stranka (SDS) je stoga zatražila hitno sazivanje sjednice Odbora za unutarnje poslove Državnog zbora s prijedlogom da Vlada hitno ukine svoju odluku jer smatraju da odluka predstavlja veliki sigurnosni rizik za lokalno stanovništvo.

Kontroverznom vide činjenicu da je odluka donesena bez saglasnosti i znanja lokalne zajednice.

Na nepodnošljive uvjete u azilantskom domu u Ljubljani prošle godine su ukazivali i državni pravobranitelj i nevladine organizacije. Stoga, Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za centar za azilante, ali bezuspješno.

Lokalne zajednice pokazuju otpor prema ovim prilagodbama, jer do sada nisu bile dovoljno uključene u integracijske procese.

Kako je rekao Franci Zlatar iz Slovenske filantropije “lokalne zajednice bi mogle organizirati integracijske aktivnosti, za to trebaju imati određeno znanje i finansijska sredstva”.

“Mi smo tu još na početku. Važna je i adekvatna komunikacija s lokalnim stanovništvom, a i njima treba omogućiti sistemska rješenja”, naglašava Zlatar.

Slovenija se još uvijek smatra tranzitnom zemljom, jer većina tražitelja azila vrlo brzo napusti zemlju zbog dugotrajnih azilantskih procedura.

“Što, naravno, također obeshrabruje kandidate da ostanu u Sloveniji, traže prilike da se smjeste negdje drugdje u Evropi”, objašnjava Zlatar.

Zbog porasta zahtjeva za azilom, Ministarstvo unutrašnjih poslova priprema prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj zaštiti, koje bi trebale omogućiti brz i učinkovit postupak azila.

Najčitanije