U okviru manifestacije „Tivatsko književno ljeto“ u organizaciji Gradske biblioteke Tivat, u subotu 23. jula od 21:30 u Atrijumu ljetnjikovca Buća, biće priređeno književno veče mladog pisca iz Novog Pazara, Enesa Halilovića.
Moderator večeri će biti glavni urednik izdanja Miomir Abović.
Halilović će govoriti o svom romanu “Ljudi bez grobova, ali i o druga dva romana, kao i o svojoj poeziji.
“„Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića roman je tzv. mimetičke proze u kojem autor, sa jedne strane, istražuje i beskompromisno osvješćuje dubinu zla u ljudima, te mračne aspekte ljudske prirode, a, sa druge, brutalno istinito prikazuje primitivizam i nemilosrđe palanačke sredine (što su, inače, centralne teme i u druga dva njegova romana: „Ep o vodi“ i „Ako dugo gledaš u ponor“). Fabulu romana „Ljudi bez grobova“ pripovijeda mladić Semir Numić. On nam kazuje o mučnom životu i mučnoj sudbini svoje porodice, kao i o svojoj (više nego) nezavidnoj egzistencijalnoj poziciji. Pripovijedanje počinje kazivanjem o odmetništvu njegovog oca Numana Numića (za kojeg će se na kraju romana ispostaviti da mu zapravo nije otac), a nastavlja deskripcijom svog života- sa tetkom Bademom i stricem Zlatanom- u krajnjem siromaštvu i na margini društva. Semir i njegova porodica konstantno su objekat i žrtva raznovrsnih vidovâ nepravde koju produkuje jedna primitivna i dehumanizovana palanačka sredina (motiv koji će Halilović ponoviti i u svom romanu „Ako dugo gledaš u ponor“; tamo će žrtva neprestane i surove nepravde biti porodica Bugarin, pogotovo Nejra Bugarin). U fabuli Halilovićevog romana srećemo veliki broj različitih likovâ: od ljudi uništenih brutalnošću života prema njima, preko onih opakih i grotesknih, do ljudi koji, usprkos svemu, čuvaju u sebi iskru božanskog. Premda fabula „Ljudi bez grobova“ prolazi u tamnim tonovima, kraj ovog romana na neki način ipak je optimističan i ostavlja u umu i duši čitaoca proplamsaj nade da život koji živimo ipak nije fenomen bez smisla”- istakao je glavni urednik izdanja Miomir Abović u svom objašnjenju “Knjiga sedmice”.
