Ujedinićemo srpske zemlje i osloboditi srpsko more – kazao je istoričar Aleksandar Raković, jedan od intelektualaca kojima je neformalno zabranjen ulazak u Crnu Goru.
On je to poručio putem video bima, na centralnoj proslavi stotinu godina od okončanja Prvog svjetskog rata i oslobođenja toga dijela Crne Gore od Austrougarske okupacije, pod nazivom “Pokoljenja djela sude”, koja je održana večeras u Mediteranskom sportskom centru u Budvi.
Raković je dodao da crnogorski režim na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Duškom Markovićem “neće biti vječan”.
I istoričar Čedomir Antić, kojem je takođe neformalno zabranjen ulazak u Crnu Goru, obratio se putem video bima kazavši da srpski narod ima sva prava u Crnoj Gori da se pobuni i traži svoja prava, uvjeren da će “doći sloboda”.
Na otvaranju ceremonije intonirana je pjesma “Onamo ‘namo”.
Niko od prisutnih nije ustao tokom intoniranja pjesme “Oj, junaštva svijetla goro”, izvorne verzije crnogorske himne “Oj, svijetla majska zoro” u izvođenju Danice Crnogorčević.
Prvi demokratski izabrani predsjednik Crne Gore, Momir Bulatovic, poručio je da se mora dići glas protiv zabrane ulaska Matije Bećkovića u Crnu Goru.
On je kazao da dolazak srpske vojske u Crnu Goru, a posebno u Boku Kotorsku, nije mogao biti čin unistenja Crne Gore, nego njene ponovne uspostave.
“Kada bi malo razmisli, današnji crnogorski vlastodršci bi postali svjesni – da nije bilo 1. decembra 1918, ne bi bilo ni majskog referenduma iz 2006. i takozvane obnove državne samostalnosti Crne Gore”, kazao je on.
“Imao sam čast da budem prvi od naroda izabrani predsjednik Crne Gore. Tako sam pored bezgranične ljubavi prema nasoj državi bio u prilici da se upoznam sa njenim manama. A neke od njih su bile duboko ukopane u prošlosti i prekrivene lažnim velom zaborava. Zbog toga što nisu bile istinito utvrđene, te rane nisu zacjelivale”, dodao je Bulatović.
Ističe da jedino “prava istina o Crnoj Gori” može dovesti do pomirenja.
“Nastojali smo da utvrdimo pravu istinu o Crnoj Gori , jer jedino ona može dovesti do pomirenja. Pomirenje je onda prije bezmalo 30 godina a posebno sada, bilo potrebno do mjere koja predstavlja uslov opstanka Crne Gore i svih njenih stanovnika”, kazao je Bulatović.
“U doba jednopartijskog sistema monopola komunisticke partije svečano smo dočekali posmrtne ostatke kralja Nikole, kraljice Milene. U pitanju je bio civilizacijski čin u najboljem interesu države. U istom duhu smo pružili ruku Mitropoliji i uvaženom vladiki Amfilohiju. Svoje komunističke grijehe nijesmo uspjeli da okajemo, ali se nadam da smo ih barem ublažili državnom pomoći u izgradnji i obnovi crkava i manastira SPC u Crnoj Gori. Priznali smo i zločine koji su u ime ideologije činjeni tokom Drugog svjetskog rata. Obnovili smo poštovanje prema svim žrtvama bezakonja. Dok je išla tim putem, Crna Gora je bila sigurna, iako se nalazila u ratnom okruženju”, kazao je Bulatović.
Budući gradonačelnik Budve, lider budvanskog Demokraskog fronta (DF) Marko Bato Carević, kazao je da je srećan sto večeras obilježavaju “najveći datum u istoriji” – oslobođenje Boke i ujedinjenje.
“Crna Gora je u Velikom ratu izgubila 40 hiljada ljudi, ogroman gubitak, skoro deset odsto stanovništva. Boka kotorska je dala 1.900 dobrovoljaca koji su se borili”, rekao je Carević.
Pozvao je sve koji vrijeđaju Srbe proglašavajući ih za okupatore da prestanu jer se time jos više unose podjele u već podijeljenoj Crnoj Gori.
“Srbin ima srce, ima karakter i to mu niko ne može uzeti” poručio je Carević i dodao da je “vječan srpski narod u Boki i Vaseljeni”.
Arhijerejski bokokotorski namjesnik, protojerej kotorski Momčilo Krivokapič kazao je na otvaranju skupa da je prije stotinu godina “svaki Crnogorac znao da je Srbin”, a da danas “postoje oni koji mrze sve srpsko”.
“Presto godi, a svaki Bokelj od Debelog brijega do Spiča znao je da nije Crnogoarac, a svaki Crnogorac je znao da je Srbin”, rekao je protojerej otvarajući skup.
Boka se, kako je rekao Krivokapić, ujedinila sa Srbijom direktno, a ne preko Podgoričke skupštine.
“Gore glavu srpski narode, prošli su svi okupatori, pa će i ovi. Ničija nije gorjela do zore”, poručio je.
On je osudio neformalnu zabranu ulaska srpskim intelektualcima u Crnu Goru, među kojima je i akademik Matija Bećković.
“U Montenegru je svašta moguće, gotovo sve što nije moglo u Crnoj Gori Petrovića”, zaključio je Krivokapić, koji je prekidan aplauzima više od dvije i po hiljade ljudi.
Miodrag Linta, predsjednik odbora srpske skupštine za dijasporu obratio se na skupu u Budvi, čestitajući dan oslobođenja i ujedinjenja.
On je poručio da je Budva večeras “centar srpstva”.
“Nemojte nikada zaboraviti jednu činjenicu – da su ideje ujedinjenja i oslobođenja vječne. Budite istrajni na svom putu, izdržite, prebrodite iskušenja. Zadatak elite je da vas u tome podrži”, rekao je Pinta.
Glumica Ivana Žigon je u kulturno-zabavnom dijelu svečanosti izvela pjesmu “Tamo daleko”, kada je iz publike zapaljeno više baklji.
Program je završen izvođenjem pjesama “Vidovdan” i “Dogodine na Kosovu” Ivane Žigon i hora Kosovski božuri.
/V. Lajović/
