Ulcinj je najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, želimo da ovaj grad postane veliki regionalni centar turizma, poručili su potrepdsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović tokom posjete ovom gradu.
Abazović je naveo da je ovogodišnja turistička sezona premašila sva očekivanja i da je očigledno da su hotelijeri, ugostitelji i zakupci kupališta u Ulcinju prezadovoljni postignutim.
– Ambicije Vlade za Ulcinj su velike, nastojimo da se gosti u ovom gradu nastave osjećati sigurno, komotno i bezbjedno – rekao je Abazović.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović istakao je da u julu mjesecu, po podacima Uprave policije, oko 740.000 stranaca ušlo u Crnu Goru, što je na nivou 2019. godine, dok je za prvih 15 dana avgusta u Crnu Goru ušlo 380.000 stranaca, a to je za 5% više od 2019.
– Kada smo u martu izašli sa procjenama kakva će biti ova godina, čini mi se da je malo ljudi vjerovalo da će naše prognoze koje su tada smatrane optimističnim, biti premašene. Sve ovo rezultat je ispravnih i pravovremenih odluka Vlade Crne Gore, što nam daje za pravo da sa velikim zadovoljstvom kažemo da se turizam u Crnoj Gori oporavio i da je oporavkom turizma došlo i do oporavka cjelokupne ekonomske aktivnosti – kazao je ministar.
On je dodao da ćemo, kada krajem septembra podvučemo crtu, dobiti jedan dobar temelj da za narednu godinu razmišljamo o kapitalnim i infrastrukturnim projektima, kako bi na taj način što adekvatnije i bolje ušlo i u narednu godinu, i u svaku sledeću kada je u pitanju turizam u Crnoj Gori.
Milatović je ocijenio da je ova godina pokazala određene strukturne probleme i sve nedostatke koji su moraju što hitnije i brže rješavati.
– Jedino zajedničkim radom i naporima, sa zajedničkom vizijom da živimo bolje, da ostajemo u našoj državi i ne odlazimo već da stvorimo društvo koje nagrađuje rad, trud i obrazovanje. Jedini ključ održivog ekonomskog razvoja je da napravimo dobar poslovni ambijent bez korupcije i reketiranja, gdje je država servis građana i privrede, i gdje će svi građani samosvjesno i samovoljno plaćati poreze, znajući da tim plaćanjem dobijaju puteve, škole, bolnice, infrastrukturu – naglasio je Milatović.
irektor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani naglasio je da se prije sezone dogovorio sa zakupcima plaža da budu uredni i plaćaju dažbine, a da će Inspekcija više preventivna nego represivna.
– Preventivnim djelovanjem, ali i represivnim na račun onih koji su nelegalno obavljali poslove sačuvali smo lojalnu konkurenciju. Doživljavam kao ličnu satisfakciju da smo u Ulcinju imali najmanje izrečenih kazni, a da je istovremeno uplaćeno najviše poreza i dažbina. Inspekcija i privredni djelatnici treba da budu partneri, a ne protivnici – rekao je.
Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović istakao je da su neargumentovani natpisi koji se u poslednje vrijeme pojavljuju u medijima, naročito kada se radi o Opštini Ulcinj i odgovornosti Javnog preduzeća.
– Naime Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo sredstva u iznosu od 1,3 mil EUR za niz projekata i sanacija na pomenutoj teritoriji, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprjedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale. Važno je istaći da JP Morsko dobro ima zaključen ugovor sa JP Komunalne djelatnosti Opštine Ulcinj, u iznosu od 242.000 eura, što je udvostručen iznos u odnosu na prethodni period, što jasno govori da pojedine nesmotrene izjave pojedinaca su usmjerene na pogrešnoj adresi – poručio je.
Kako je istakao, jedan od budućih projekata za koji smatraju da je od izuzene važnosti za Ulcinj, a koji predstavlja respektabilan ekonomsko-turistički potencijal, jeste razvoj nautičkog turizma.
– Nadamo se da ćemo uz smjernice Državne studije lokacije i sardanjom sa lokalnom samoupravom, odrediti adekvatnu lokaciju za ovaj vid turizma, uzimajući u obzir prirodni potencijal ovog dijela naše obale. Novo rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore će težiti ka decentralizaciji, jer jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom možemo promjeniti loš imidž koji je godinama važio kada je JPMD u pitanju – zaključio je Rađenović.
