Ministarstvo odbrane Crne Gore ne namjerava da u skorije vrijeme promijeni praksu da ratni i pomoćni brodovi Mornarice VCG, van redovnog radnog vremena, ostaju bukvalno napušteni jer ih popodne i noću čuvaju samo po jedna ili dvije osobe.
Proizilazi to iz odgovora koje smo dobili iz resora ministra Predraga Boškovića (DPS) na pitanja u vezi ove kontroverzne prakse, a koja je između ostaloga, rezultirala i unošenjem 56 kilograma kokaina na školski brod MVCG, jedrenjak „Jadran“ u aprilu prošle godine.
Brodove i pomoćna plovila MVCG po isteku redovnog radnog vremena koje u VCG počinje u 7 i završava se u 15 sati, napušta skoro čitava posada i oni bivaju ostavljeni u rukama jednog do dva dežurna podoficira ili oficira koji brod čuvaju do početka narednog radnog dana.
Dok je „Jadran“ bio na vezu u Tivtu spremajuči se da isplovi na međunarodno krstarenje do Turske i Grčke sa studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora, po optužnici koju zastupa Specijalno državno tužilaštvo, na jedrenjak je podoficir Duško Radenović u večernjim satima 17.aprila, u ruksacima unio 56 kilograma droge, dva pištolja sa obrisanim serijskim brojevima i 52 komada municije, te ih sakrio ih u jednoj od prostorija za posadu. Brod je u momentu kada je na njega unešena droga, bio u za MVCG već godinama uobičajenom statusu čuvanja od strane samo dežurnog para ljudi, a ne najmanje četvrtine ili polovine posade kako bi to trebalo biti.
Droga je inače, na „Jadran“ donešena iz vojnog skladišta Opatovo u Tivtu koje je takođe pod smanjenim dežurstvom pripadnika VCG,a gdje je kako je istraga pokazala, čuvana duži vremenski period.
Ratni i pomoćni brodovi u nekadašnjoj Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici a kasnije Mornaricama VJ i VSCG bili su konstantno posjednuti makar sa jednom četvrtinom do jedne polovine stalne posade, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Na njima je bio organizovan rad i služba u tzv.službenim smjenama, najčešće sa zamjenom dežurnog osoblja na svakih 12 ili osam časova, pa se nije moglo dogoditi da brod u bilo kojem momentu ne bude sposoban za manevar u slučaju narušavanja pomorske sigurnosti, ili ne bude obezbijeđen dovoljnim brojem članova posade.
Iz Ministarstva odbrane (MO) nam je na pitanje kada je tačno, po čijoj naredbi i zbog čega, ukinuta obaveza držanja 24-satne službene smjene na ratnim i pomoćnim brodovima, odnosno plovnim sredstvima u Mornarici VCG, odgovoreno da je to ta obaveza „izmijenjena na osnovu naređenja Komande Mornarice VSCG broj 4591- 1. od 05.10.2005. godine, koje je izrađeno na osnovu naređenja Uprave za operativne poslove Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore- pov.br 03/ 1840. od 30.05.2005. godine.”
“Ovim naređenjem uvedeno je radno vrijeme u svim komandama i jedinicama Mornarice u trajanju od 07 do 15 sati”- kazali su nam iz PR službe MO.
U to vrijeme komadant Mornarice VSCG, bio je kontradamiral Dragan Samardžić, kasnije višegodišnji načelnik generalštaba Vojske Crne Gore. Načelnik Generalštaba VSCG čija je Uprava za operativne poslove navodno izdala naređenje po kome je postupio Samardžić, tada je bio general-potpukovnik Ljubiša Jokić, takođe kasniji načelnik Generalštaba VCG. Primarni razlog zašto je to urađeno bila je redukcija troškova jer su se dežurstva i rad u službenim smjenama tada dodatno plaćali pripadnicima Mornarice, a finansiranje sistema odbrane na svojim teritorijama tada su obavljale svaka posebno, članice državne zajednice – Srbija na svojoj, a Crna Gora na svojoj teritoriji. To znači da je nalog za ukidanje 24-satnih službenih smjena na vojnim brodovima, dat po traženju nekoga iz crnogorske Vlade koja je procijenila da joj je preskupo da plaća toliko mornara, podoficira i oficira na brodovima i ukinula im je tu naknadu – tzv. “ukrcanje” zbog čega su mnogi od njih kasnije vodili sudske sporove protiv države i dobili pozamašne novčane odštete znog neuzakonitosti takvog postupka.
“Mi smo tada komadantu Mornarice (Samardžiću prim.aut) skretali pažnju da je nedopustivo ostavljati brodove maltene napuštene, u rukama samo po dvoje ili troje ljudi i da se to kosi sa svim mogućim pravilima pomorske, ali i vojne struke, te upozoravali da će to imati višestruke štetne posljedice. Niko međutim, nije htio da nas posluša jer je prioritet bio da se napravi smanjenje troškova po svaku cijenu, pa i po osnovu ukidanja službenih smjena na brodovima. Kakvi su reultati toga, evo vidimo na ovom sramnom slučaju koji se dogodio na “Jadranu”. Da je tada na brodu bila makar četvrtina posade, a ne samo par dežurnih ljudi, ovaj koji je unio drogu sigurno bi to mnogo teže uspio učiniti, a da neko nešto ne primijeti”- kazao nam je jedan kapetan bojnog broda MVCG u penziji koji je insistirao na anonimnosti.
Zbog skandala sa pokušajem šverca narkotika vrijednih preko 5 miliona eura na školskom brodu MVCG, niko od visoko pozicioniranih činovnika Ministarsta odbrane ili komandnog kadra u Generalštabu VCG nije snosio nikakvu odgovornost, niti posljedice. Iako u njegovim postupcima nije bilo nikakve objektivne odgovornosti za postupak Radenovića, „kola su se slomila“ na komandantu „Jadrana“, kapetanu korvete Zoranu Ivanovskom koji je odlukom načelnika Generalštaba, generala Dragutina Dakića, smijenjen uz obrazloženje da je „razriješen sa dužnosti zbog potreba službe“. Ivanovski je u danima pred isplovljenje „Jadrana“ za Tursku i Grčku inače, bio suočen sa hroničnim nedostatkom ionako smanjenog ljudstva na brodu, a članovi njegove posade slati su naredbama pretpostavljene komande, na razne zadatke van broda, što je dodatno otežalo održavanje i te jako redukovane brodske službe i detaljnu kontrolu onoga što se na brod unosi.
NEZAMISLIVO POSTUPANJE I ZA TRGOVAČKU, A KAMOLI RATNU MORNARICU
Praksa odlaska skoro cijele posade sa broda i njegovo prepuštanje na čuvanje samo jednom ili dvojici ljudi inače, smatra se nedopustivom čak i u trgovačkoj, a kamoli ratnim mornaricama. Svaki brod koji nije u tzv.raspremi, po odredbama zakona što regulišu sigurnost pomorske plovidbe, u svakom trenutku mora biti popunjen tzv.minimalnim brojem članova posade koji mu omogućavaju da u slučaju potrebe, može da isplovi, promijeni vez, usidri se ili preduzme bilo koji drugi manevar kako ne bi bio ugrožen nevremenom ili nekim drugim vanrednim okolnostima. Problem je međutim, što su vojni brodovi izuzetni od primjene zakona o sigurnosti pomorske plovidbe u smislu inspekcijskog nadzora od civilne Inspecije pomorske sigurnosti nad njima, pa su nadležni u sistemu odbrane svojevremeno mogli da donesu ovakvu kontroverznu odluku da ratni i pomoćni brodovi MVCG vezani u Baru, Kotoru, Tivtu i na Pristanu, bivaju maltene napušteni tokom poslijepodneva i po noći.
„Da ja tako postupim sa mojim brodom u bilo kojoj luci svijeta i da u svakom trenutku na njemu nemam tzv. skeleton crew – minimalni broj članova posade, ne da bi me vlasti države u čijoj luci tako nešto učinim bacile u zatvor, već u ludnicu. To je nedospustivo!“- kaže iskusni kapetan duge plovidbe trgovačke mornarice koji već desetak godina zapovijeda velikim kontejnerskim brodovima za jednu stranu kompaniju.
VOJNIKE MIJENJAJU VIDEO NADZOROM?
Na pitanje da li u MVCG postoji važeće Pravilo brodske službe (PBS) koje je „alfa i omega“ za sve što se događa na ratnim i pomoćnim brodovima, iz MO su odgovorili da kod nas još uvijek važi PBS iz vremena JRM i VJ, ali sa izuzetkom njegovih odredbi o obaveznim 24-satnim službenim smjenama.
„U MVCG primjenjuje se PBS u svim segmentima koji se ne kose sa naređenjem br: 4591-1 od 05.10.2005.godine, gdje je uvedeno radno vrijeme u trajanju od 07 do 15 sati. Unutrašnja služba na brodovima i plovnim sredstvima definisana je kao dio sistema u organizaciji unutrašnje službe VCG.”-odgovorili su iz MO, ne komentarišući da li su svjesni da tima ugrožavaju i bezbjednost i sigurnost plovila MVCG, te da li će to i kada promijeniti.
Inače, Pravilo službe u Vojsci generalno, odnosno PBS u Mornarici, ne može se derogirati ili selektivno primjenjivati naredbom komadanta jednog vida oružanih snaga, pa je stoga slučaj koji je admiral Samardžić po traženju službene Podgorice uradio 2005., još i čudniji.
Prema nezvaničnim saznanjima MO je odlučilo da problem smanjenja bezbjednosti brodova koji van radnog vremena nisu posjednuti dovoljnim brojem članova posade, ”riješi” ugradnjom video nadzora na njima. Prvi na spisku plovila za koje se već kupuju nadzorne kamere, je upravo školski brod “Jadran”.
