Da nije pandemije koronavirusa, turistički bi sektor u Hrvatskoj, kao i cijelom svijetu, uoči i za vrijeme uskrsnih blagdana uobičajeno bilježio prve godišnje turističke ‘navale’, no umjesto toga, ove će godine turistički objekti i odredišta biti prazni.
Dubrovnik, Opatija, Crikvenica, Lovran, Rab, Pula, Poreč, Lošinj, Daruvarske, Varaždinske i Krapinske toplice, Hvar i druga hrvatska odredišta koja više od sto godina razvijaju i pružaju ugostiteljsku, smještajnu i rekreativnu ponudu za odmore ili rehabilitaciju rijetko su, a neki i nikada u toj dugoj povijesti imali prazne objekte bez gostiju u doba usksrnih i proljetnih praznika.
Blagodati mediteranske klime sa suncem, morem, aerosolom, ljekovitom vegetacijom i termalnim izvorima privlačili su oduvijek goste u ta odredišta, i tako bi bi bilo i ovog Uskrsa, i ne samo kod njih, da nije pandemije koja je zaustavila turistička i ukupno kretanja ljudi po svijetu.
U Hrvatskoj trenutno nešto malo iznad 10 tisuća turista
Nije da uoči ovogodišnjih uskrsnih blagdana u Hrvatskoj baš nema nijednog turista, ima ih. Po podacima iz Ministarstva turizma i HTZ-a, u tjednu uoči Uskrsa njih nešto malo više od 10 tisuća prijavljenih je u sustavu eVisitor, od kojih su većina ili oko 9 000 domaći, a ostali strani, i većina ih je u nekomecijalnom smještaju (privatni stanovi, kuće za odmore i slično).
Te se brojke zbog mjera zaštite zdravlja i protiv širenja epidemije covid-19 u Hrvatskoj, Europi i svijetu neće bitnije mijenjati, pogotovo što i za te blagadne ostaju na snazi mjere ostajanja kod kuće, u mjestima/gradovima prijavljenog boravišta, što znači da ni domaći ljudi za te blagdane bez ‘velikog’ razloga i propusnica ne mogu otputovati kod rodbine, prijatelja ili u svoje kuće ili vikendice na more ili u unutrašnjosti zemlje.
Nastavljaju se i mjere zatvorenih ugostiteljskih i drugih uslužnih objekata, kao i crkvi i svetišta, i ukupno socijalnog distanciranja, pa se, osim u kućama i dvorištima, eventualno može očekivati da će građani u slučaju lijepog vremena više u prirodu, na neki izlet ili piknik, uz poštivanje tih mjera.
Usporedbe radi, tijekom uskrsnih blagdana 2019. (od 19. do 22. travnja) u Hrvatskoj je boravilo gotovo 180 tisuća turista, koji su ostvarili 567 tisuća noćenja.
Još u siječnju ove godine, pa i u prvoj polovici veljače, hrvatski turizam, pa i ukupno europski i svjetski, tradicionalno je najavljivao otvaranje većeg dijela hotela, pa i kampova i drugih smještajnih objekata za uskrsne blagdane, a i ugostiteljski segment je bio nešto optimističniji nego prije zbog smanjenja PDV-a od početka ove godine, dobivanja novih Michelinovih zvjezdica i preporuka za hrvatske restorane i konobe, boljeg pozicioniranja na gastro karti svijeta te zbog ukupno dobrih najava za turizam.
Više nego ijedne godine za turizam su se spremali i kontinenantalni dijelovi zemlje, poput Slavonije, Baranje, Međimurja, Like, Zagorja i drugih, no već od sredine veljače i potom u ožujku sa eskalacijom pandemije sve se zaustavilo i zatvorilo, uključujući i međunarodne i lokalne zrakoplovne letove, kao i putovanja autobusima i vlakovima.
U Istri, gdje je lani, kao i prijašnjih godina, za Uskrs među svim regijama u Hrvatskoj bilo najviše turista, su također zatvoreni svi objekti, osim Maistrinog hotela Adriatic u Rovinju i eventualno ponekog malog obiteljskog hotela ili smještaja, a kao i drugdje u Hrvatskoj odgođene su i sve javne manifestacije, kulturna događanja i sportska natjecanja.
U Dubrovniku tužni, ali s optimizmom
U Dubrovniku, koje je također među posjećenijim odredištima za Uskrs, ali i cijele godine, sve je isto odgođeno, a među brojnim hotelima otvoren je samo Hilton (u grupaciji Maistra/Adris Grupe).
“Nevjerojatno je vidjeti prazan Stradun uoči i za vrijeme uskrsnih blagdana. Tužni smo zbog cijele situacije, koja je takva gotovo u cijelom svijetu, i svi smo u ovom trenutku prvenstveno fokusirani na zdravlje i živote ljudi, a manje na turističke brojke”, ističe za Hinu direktorica gradske Turističke zajednice Ana Hrnić.
Nadaju se, kako kaže, da će se uskoro situacija stabilizirati i polako početi vraćati u normalu, a najvažnijim sada smatra odgovorno ponašanje svih pojedinaca te praćenje uputa Nacionalnog stožera i pridržavanje mjera.
Iako kaže da je “trenutak zaista težak”, ipak smatra i da svaku, pa i ovu krizu možemo gledati i kao priliku, pa ovu situaciju vidi i kao trenutak za svojevrsnu promjenu, za rješavanje nekih negativnih trendova brže i bezbolnije nego što bi to bilo moguće u ‘normalnim okolnostima.
