Hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Radoslav Tomić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) umro je u nedjelju u Splitu u 68. godini u Splitu, saopštilo je u ponedjeljak HAZU.
Akademik Tomić je bio veliki zaljubljenik u Boku Kotorsku i poznavalac njene povijesti. Često je bio gost Kotorske biskupije i promovisao brojne knjige. Tako je prošle godine u katedrali Svetog Tripuna predstavio svoju knjigu “Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.
Ranije knjigu “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana.
Radoslav Tomić rodio se 1957. godine u Splitu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982., magistrirao 1988. godine s temom Poljica prostor i spomenici, a doktorirao 1994. s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije.
Akademik Tomić usavršavao se u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Radio je kao kustos u Muzeju grada Splita od 1983. do 1986., od 1986. do 1998. radio je u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture kao konzervator savjetnik.
U Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu bio je zaposlen od 1998. godine. Predavao je Umjetnost baroka na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Predavao je i na sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Od 2023. bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.
Akademik Radoslav Tomić bio je autor ili koautor brojnih knjiga, među kojima se izdvajaju: Barokni oltar i skulptura u Dalmaciji, Trogirska slikarska baština, Splitska slikarska baština, Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Slikarstvo, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije Kiparstvo, Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Vrboska i njezine znamenitosti (urednik i koautor), Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku (koautor) i Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici.
Bio je autor ili koautor mnogih izložbi, među ostalim i izložbi 1000 godina hrvatske skulpture, Hrvati: vjera, kultura, umjetnost, Dominikanci u Hrvatskoj, Zagovori sv. Tripunu. Umjetnička baština Kotorske biskupije, Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Tizian Tintoretto Vernoese. Veliki slikari renesanse, Sveto i profane slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, Umjetnine iz privatnih zbirki Srednje Dalmacije te Vlaho Bukovac.
Sudjelovao u uređenju Zbirke crkvene umjetnosti župne crkve u Omišu, Sutivanu na Braču, Splitu i Muzeja crkvene umjetnosti u Kotoru.
