Njemački poslovni nedjeljnik Wirtschaftswoche (WiWo) objavio je članak pod naslovom “Tko plaća za rast kruzerskog turizma” u kojemu se i Dubrovnik navodi kao jedno od mjesta koje trpe velike negativne posljedice zbog činjenice da su omiljene destinacije prevelikog broja turista, napose onih koji dolaze u hrvatski grad s velikih kruzera, donosi Index.hr.
U turističkoj branši vlada “epoha kruzera” kojih nikad nije bilo toliko kao sada, ali to ima i brojne negativne posljedice. Citiraju tako Mechtild Rössler, direktoricu UNESCO-a zaduženu za kulturnu baštinu, koja kaže da kruzeri “zagađuju okolinu i stvaraju gužve na turističkim lokacijama” te da turistička branša treba investirati više u zaštitu kulture baštine koju koristi da bi na njoj zarađivala.
“Kruzeri nanose štetu mjestima na kojima zarađuju”, upozorava Rössler i dodaje kako je najviše ugrožena Venecija. “Valovi koje stvaraju veliki brodovi dovode do erozije građevina”, objašnjava UNESCO-va direktorica i podsjeća da UNESCO već razmišlja o tome da Veneciju proglasi ugroženom lokacijom svjetske kulturne baštine.
Rössler spominje i Dubrovnik kao još jedno mjesto u kojemu kruzeri nanose štetu kulturnoj baštini. Kaže da “povijesna jezgra Dubrovnika ne može primiti toliko turista” koji dolaze kruzerima i da oni proizvode “navalu turista”. UNESCO-va direktorica stoga apelira na vlasnike kruzera da više investiraju u očuvanje kulturne baštine i bolje surađuju s lokalnim vlastima, ali i da razviju brodove koji će manje zagađivati okoliš.
