S obzirom da je u posljednje vrijeme ne rijetka tema “unesene vrste”‚ pa čak se može čuti i mogućnost njihovog uzgoja na našim prostorima, u nastavku dajemo par informacija i izdvajamo članove zakona koji se odnose upravo na unesene vrste i tretiranje ovakvog problema, poručuju na svojoj FB strani iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Da pojasnimo, unesene (alohtone) vrste su one koje su se našle na području koje nije njihovo prirodno stanište i tu su nastavile da žive kraći ili duži vremenski period.
Invazivne vrste su one unesene vrste koje su se na novom području toliko odomaćile da mogu da se razmnožavaju i što je još gore imaju negativnog uticaja ili na prirodnu sredinu, ili na ljudsko zdravlje ili na ekonomiju, a nerijetko i sve to zajedno.
Koliko smo uspješni u preduzimanju mjera i spriječavanju širenja unesenih invazivnih vrsta na žalost veoma slikovito pokazuju naše palme koje su desetkovane zbog unesenog i invazivnog insekta tzv. palminog surlaša, a zaboravljamo i nedavnu epidemiju kvrgave kože goveda. Ako imamo na umu da je u vodenim ekosistemima (mora, jezera, rijeke) još teže riješavanje problema jer nema fizičkih barijera jasno je da je po pitanju unesenih vrsta uvijek mnogostruko bolje, uspješnije i jeftinije spriječiti ulazak nego liječiti posledice.
Upravo zbog toga prema:
Zakonu o zaštiti prirode (2016)
Član 77
„zabranjeno je unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i njihovih uzgojnih primjera u ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene“.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, unošenje alohtonih vrsta ako je naučno dokazano i prihvatljivo u pogledu zaštite prirode, može se vršiti na osnovu dozvole organa uprave i ako je u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Dozvolu iz stava 2 ovog člana organ uprave izdaje na osnovu:
-procjene rizika na prirodu;
-dokaza o adekvatnom smještaju u slučaju životinjske vrste;
-izjavi o svrsi unošenja jedinke tih vrsta.
Prije izdavanja dozvole pribavlja se saglasnost organa uprave nadležnog za poslove veterinarstva i organa uprave nadležnog za fitosanitarne poslove.
Procjenu rizika na prirodu iz stava 3 alineja 1 ovog člana izrađuje Komisija za procjenu rizika, koju obrazuje organ uprave odnosno Institut ukoliko se radi o morskim vrstama.“
U istom Zakonu o zaštiti prirode, Član 78 se navodi da „ako dođe do nenamjernog unošenja alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva na područje Crne Gore ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog unošenja, organ uprave preduzima mjere radi uništavanja ili spriječavanja daljeg širenja unesenih alohtonih vrsta“.
/IBM/