Uprava za imovinu dobila je podatke od svih područnih jedinica Uprave za nekretnine o uknjižbi vjerskih objekata, osim još kotorskog katastra, odnosno Područne jedinice Kotor.
Nakon analize kompletne dokumentacije, ukoliko se ukaže potreba, Uprava za imovinu će tražiti dopunu dokumentacije, odnosno podataka koji su u posjedu katastra, kazao je direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.
Šaranović za Vikend Novine podsjeća da su nakon stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica (8. januara, ove godine) shodno obavezama, Uprave, 27. januara uputili dopis Upravi za nekretnine da dostave dokumentaciju o upisima svih vjerskih zajednica.
“Na dan 13.03.2020. godine Uprava za imovinu je primila podatke od svih područnih jedinica Uprave za nekretnine izuzev PJ Kotor. Nakon analize kompletne dokumentacije, ukoliko se ukaže potreba, Uprava za imovinu će tražiti dopunu podataka od područnih jedinica”, kazao je Šaranović.
On je dodao da je trenutno sasvim izvjesno da će tražiti dopunu dokumentacije od područne jedinice Uprave za nekretnine u Nikšiću.
“Dobili smo dokumentaciju koja se samo odnosi na imovinu koja je upisana na državu. Dakle, nemamo podatke za vjerske zajednice. Ovo je samo jedan primjer za koji smo utvrdili da nijesmo dobili sva potrebna dokumenta i gdje ćemo se obratiti Upravi za nekretnine za dopunu. Da li će toga biti još, pokazaće se nakon detaljnog uvida u dokumentaciju koja nam je dostavljena”, kazao je Šaranović.
Nakon kompletiranja dokumentacije i njene analize od komisija formiranih za tri regije (sjever, centralna regija i primorje), Uprava za imovinu će, kako je kazao, pripremiti informaciju za Vladu Crne Gore o sprovedenim aktivnostima.
“Naglašavam da je riječ o inicijalnim, pripremnim aktivnostima za sprovođenje Zakona, koje se odnose na sve vjerske zajednice, bez izuzetka”, kazao je Šaranović.
U nedavnom razgovoru za Pobjedu Šaranović je kazao da Uprava za imovinu nema ni približan podatak kojom imovinom raspolažu vjerske zajednice. Na pitanje, kada će biti u prilici da saopšte i taj podatak Šaranović kaže da taj podatak zavisi upravo od dokumentacije koju su zatražili od Uprave za nekretnine.
Komentarišući činjenicu da je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina sva imovina vjerskih zajednica, na osnovu Uputstva tadašnjeg Republičkog geodetskog zavoda, upisana na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, Barsku nadbiskupiju, Islamsku zajednicu…Čak su i groblja, kako vidimo po informacijama u medijima, upisivana na MCP, odnosno Srpsku pravoslavnu crkvu Šaranović je kazao da su ta pitanja dominantnim dijelom van nadležnosti Uprave za imovinu.
“Još se nalazimo u fazi prikupljanja svih informacija u vezi sa predmetnim pitanjima, zbog čega valja izbjeći rizik davanja nepreciznih i nepotpunih odgovora, sa adrese koja je više prozvana u javnosti, nego pozvana po zakonu, da bude adresat pitanja. Što se tiče slučaja u Danilovgradu, valja podsjetiti na Zakon o državnoj imovini kojim je precizirano da su groblja lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojima raspolaže opština. U svakoj opštini postoje područne jedinice Uprave za nekretnine, tako da opštine pokreću postupak knjiženja, odnosno prepisa na opštinu. U slučajevima gdje je subjekt raspolaganja imovinom Vlada Crne Gore, zahtjeve katastru podnosi Uprava za imovinu”, kazao je.
Šaranović je dodao da na osnovu važećeg Zakona o državnoj imovini, državnu imovinu čine: pravo državne svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, na novčanim sredstvima, hartije od vrijednosti i druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi.
“Imovinska prava i ovlašćenja u pogledu državne imovine vrši Vlada Crne Gore. Zakonom o državnoj imovini precizno je definisano koja su prirodna bogatstva kojima raspolaže Crna Gora, dobra u opštoj potrebi, dobra od opšteg interesa i ostala dobra u državnoj svojini”, kazao je Šaranović.
