Predstavnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA Zadar) sudjelovali su u 14-dnevnoj međunarodnoj arheološkoj misiji istraživanja nalazišta Skerki Bank u Sredozemnom moru.
Međunaroda arheološka misija realirana je pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a hrvatski predstavnici bili su dr.sc. Mladen Pešić, ravnatelj MCPA Zadar te Roko Surić, podvodni arheolog, Odjel prezentacije podvodne baštine MCPA Zadar, piše Novi Radio.
Republika Hrvatska (MCPA Zadar) zajedno s još sedam mediteranskih zemalja i država stranka UNESCO-ve 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine (Tunis, Alžir, Egipat, Maroko, Španjolska, Francuska, Italija) sudjeluje u međunarodnoj inicijativi zaštite ovog vrijednog arheološkog lokaliteta.
Početkom 2018. godine Italija je obavijestila UNESCO o podvodnom arheološkom otkriću na lokalitetu Skerki Bank na tromeđi Italije, Tunisa i Sicilije. Riječ je o značajnom arheološkom nalazištu na kojem se nalaze ostaci nekoliko brodoloma iz više povijesnih razdoblja (od početka nove ere do Drugog svjetskog rata). Smješteno je na vrlo posjećenoj pomorskoj ruti koja se koristila još od antike i bila je mjesto poznatih pomorskih bitaka i u Drugom svjetskom ratu. Ovo iznimno dragocjeno nalazište, kako zbog arheološke tako i zbog kulturne i biološke raznolikosti, danas je nažalost ugroženo iz više razloga – od nekontroliranog ribolova, nereguliranog prolaska tankera, podvodnih pljačkaša itd. Kako bi se osigurala zaštita podvodne arheološke baštine u međunarodnim vodama, UNESCO-vom Konvencijom iz 2001. godine predviđen je sustav međunarodne suradnje na otvorenom moru. Tunis, kao država koordinatorica u suradnji s Tajništvom UNESCO-a, organizirala je prvi sastanak međunarodnih konzultacija o zaštiti Skerki Bank u 2019. godini. Službeno priopćenje UNESCO-a prenosimo u cijelosti:
Arheološka misija pod pokroviteljstvom UNESCO-a u subotu 3. rujna 2022. godine završila je svoje 14-dnevno istraživanje nalazišta Skerki Bank (Tunis) i Sicilijanskog kanala (Italija) u Sredozemnom moru. Međunarodni znanstvenici iz osam država članica UNESCO-a po prvi su put izradili modele olupina brodova i poboljšali mapiranje područja u svrhu očuvanja vrijedne podvodne kulturne baštine.
Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay izjavila je kako je ,,Misija rezultat međunarodne suradnje bez presedana”. Zahvalila se mediteranskim državama članicama koje su zajedno radile na organizaciji i provedbi znanstvenog istraživanja pod koordinacijom UNESCO-a te u okviru 2001. Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.”
U misiji su surađivali istraživači iz Alžira, Hrvatske, Egipta, Francuske, Italije, Maroka, Španjolske i Tunisa. Rad na projektu trajao je 14 dana u međunarodnim vodama na francuskom istraživačkom brodu Alfred Merlin, zatim pod koordinacijom Italije u talijanskom epikontinentalnom pojasu, a potom na tuniškom epikontinentalnom pojasu pod koordinacijom Tunisa.
Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay dodala je kako će misija ,, završiti značajnim napretkom, posebno dokumentacijom o brodolomima visoke rezolucije od rimskog razdoblja do 19. stoljeća, što potvrđuje da je Skerki Bank od najvećeg interesa za podvodnu kulturnu baštinu u svijetu”.
Prvi put je izvršeno je mapiranje visoke rezolucije
Arheolozi su pri istraživanju koristili dva različita robota (daljinski upravljana podvodna vozila tkz. ROV) prilagođavajući se geografskim i morfološkim podvodnim područjima. Dizajniran posebno za arheološka istraživanja u dubokim vodama, robot Arthur korišten je za dokumentiranje brodoloma na talijanskom kontinentalnom pojasu.
Arthur je dokumentirao 3 rimska brodoloma otkrivena od strane američke ekspedicije (Ballard-McCann) 1990-ih godina. Posebno se ističe da je stanje očuvanosti brodoloma i artefakata gotovo isto kao i prije skoro 30 godina, brodolomi nisu bili pod utjecajem sedimentacije, bio-erozije ili ljudskih aktivnosti (ribarskih mreža, itd.).
Novi prikupljeni podaci omogućuju fotografije i videozapise veće rezolucije koji pomažu u karakterizaciji i datiranju brodskih tereta. Dokumentiranjem ovih mjesta otkriveni su iznimno važni novi dokazi.
Dokumentirana su 3 nova brodoloma
Na tuniškom kontinentalnom pojasu arheolozi su koristili robota Hilariona za provjeru i dokumentiranje ciljeva novog mapiranog područja. Višesnopni dubinomjer (multibeam sonar) koristio se za istraživanje morskog dna kako bi se osiguralo više informacija o ovom nepoznatom i za plovidbu opasnom području te o eventualnim lokacijama drugih arheoloških ostataka.
Područje oko grebena Keith prvi put je skenirano kako bi se izradila detaljna karta koja prikazuje tragove podvodne kulturne baštine. To je omogućilo znanstvenom i tehničkom timu da dokumentira 3 nova brodoloma koja datiraju (ili koji potječu) od antičkog do modernog razdoblja (19. stoljeće), kao i nekoliko drugih područja od arheološkog interesa.
Što je sljedeće?
Nakon sastanka u središnjem uredu UNESCO-a u Parizu koji bi se trebao održati ove jeseni, arheolozi će predstaviti cjelovito i detaljno izvješće. Koristeći video koji su snimili roboti arheolozi planiraju obraditi fotogrametrijski materijal istraženih olupina koje se nalaze na talijanskom kontinentalnom pojasu. Preporuka je i nastavak mapiranja Skerki Bank nalazišta na tuniškom kontinentalnom pojasu. Također planiraju organizirati nekoliko aktivnosti poput znanstvene konferencije, follow-up misija te studija o zaštiti ovih područja.
Ova multilateralna misija je primjer koji treba podijeliti s drugim zemljama kao najbolju praksu za proučavanje, zaštitu i promicanje podvodne kulturne baštine u međunarodnim vodama.
Groblje brodova
Skerki Bank nalazi se u Sicilijskom tjesnacu (Canal du Cap-Bon) duž jedne od najprometnijih pomorskih ruta na Sredozemlju, no također je i jedna od najopasnijih. Plitke vode i stjenovito morsko dno koje se skriva na dubini nižim od metra ispod površine, uzrok su brodoloma tisućama godina, od antičkih trgovačkih brodova do brodova iz Drugog svjetskog rata. Tijekom proteklih desetljeća neke od ovih brodoloma opljačkali su ronioci amateri, ugrožavajući ovaj dragocjeni povijesni resurs.
Arheološka misija
Brod Alfred Merlin, kojeg je osigurala Francuska, vrhunski je arheološki istraživački brod opremljen tehnologijom podvodnog mapiranja i snimanja. Istraživanje samih brodskih olupina provode dva daljinski upravljana podvodna vozila (ROV), dubokomorski roboti koji mogu doseći područja koja su prije bila nedostupna roniocima. Na brodu je više od 20 znanstvenika, istraživača i predstavnika svake od 8 država članica, kao i stručnjak iz UNESCO-a.
Ključni podaci
• 8 zemalja
• 14 dana misije
• 20 arheologa
• Robot Arthur: 21h09 pod vodom (dubine 700-900m)
• Robot Hilarion: 18h11 pod vodom
• 400 sati video snimki
• preko 20 000 fotografija
• 10 km2 površine pokrivene višesnopnim sonarom na Skerki Bank-u, višesnopni sonar ponudio je snimanje visoke razlučivosti u daljinskom intervalu od svakih 25 metara na području od 2 km2.
