Ustavni sud Crne Gore ukinuo je kao neustavne odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uvedene nove kategorije objekata za koje se plaća porez, i odlučio da se ova odluka objavi u Službenom listu 24. decembra kako ne bi nastupila pravna praznina.
“Prvi put Ustavni sud je primijenio odredbu propisanu Zakonom o Ustavnom sudu o odložnom dejstvu, kako uklanjanjem neustavnih rješenja ne bi nastupila pravna praznina”, navode u saopštenju.
Zakonom o porezu na nepokretnosti, kako pojašnjavaju, propisano je da se pod nepokretnostima na koje se plaća porez smatra zemljište, potom različite vrste građevinskih objekata, među kojima i “objekti u izgradnji”, kao i “drugi objekti”.
“Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer je u pravni sistem, za potrebe oporezivanja, mimo objekata utvrđenih Zakonom o izgradnji objekata, uveo nove kategorije objekata za oporezivanje”, istakli su.
Zakonodavac je, navodi se u odluci, proizvoljnim uvođenjem kategorije ‘objekti u izgradnji’ kao predmeta oporezivanja, omogućio lokalnim samoupravama da, bez bilo kakvih kriterijuma, svojim propisima uvode porez na objekte za koje one procijene da se imaju smatrati “objektima u izgradnji”.
“Odluka o ukidanju naplate poreza za “objekte u izgradnji” i “druge objekte” biće objavljena u Službenom listu 24. decembra. Sud je odlučio da ova odluka ima odložno dejstvo jer bi danom njenog objavljivanja nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima”, piše dalje u saopštenju.
Kako je, dodaju, plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.
Ukinuta stopa poreza za neizgrađeno građevinsko zemljište
“Ustavni sud je ukinuo kao neustavnu i odredbu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom je propisano da poreska stopa za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi od 0,3 do pet odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Uvećanim oporezivanjem pojedine vrste nepokretnosti, u zavisnosti od načina njenog korišćenja, zakonodavac je prekoračio ustavna ovlašćenja”, naveli su.
Time je, kako su objasnili, vlasnicima takvih nepokretnosti nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, pa samim tim ograničio pravo svojine suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
“Napominjemo da se pomenuta zakonska rješenja ne odnose na aktuelne izmjene i dopune ovog zakona koje su usvojene u Skupštini Crne Gore 13. oktobra, nakon što ih je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje”, zaključili su.
