
Građanima će biti pružena šansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije, saopštili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da je na današnjoj sjednici Vlade utvrđen Zakon o legalizaciji bespravnih objekata.
„Čime počinje nova era u ovom dijelu nadležnosti Ministarstva: građanima će biti pružena šansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će satelitski snimak, čija je izrada upravo ugovorena, pokazati sve nelegalne promjene na teritoriji Crne Gore i sankcije će, u skladu sa Zakonom, neselektivno uslijediti.
„Ovaj zakon stavlja tačku na decenije neuređenosti – uvodi se sistem u kojem se gradi planski, odgovorno i po zakonu“, poručili su iz Ministarstva.
Iz Vlade su kazali da je cilj zakona da se postupak leglizacije sprovede efikasno i da se zabrani buduća bespravna gradnja, posebno imajući u vidu ograničene prostorne resurse države.
Primjenom tog zakona, kako je naglašeno na sjednici Vlade, biće sačuvan prostor Crne Gore, kao najvredniji resurs jedne države, a koji je narušen bespravnom gradnjom.
Istaknuto je da će proces legalizacije nesporno rezultirati povećanjem prihoda budžeta opština, kroz naplatu naknada za urbanu sanaciju i naplatu prihoda od poreza na nepokretnosti, kao naknade za korišćenje prostora čije uvođenje je takođe u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Ta sredstva će se, kako su rekli iz Vlade, koristiti za izgradnju nedostajuće infrastrukture u tim područjima i rezultirati povećanjem kvaliteta života.
Oni su kazali da je, u odnosu na odredbe važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji se odnose na postupak legalizacije, novina da je propisana obaveza za upis objekata u katastar nepokretnosti.
Iz Vlade su rekli da je rok za upis od šest mjeseci prekluzivan, što podrazumijeva da istekom roka vlasnici neće više moći upisati objekte u katastarku evidenciju.
U saopštenju se navodi da je definisano koji se objekti ne mogu legalizovati i da su propisani posebni uslovi za legalizaciju.
Iz Vlade su rekli da je definisan način legalizacije objekata u zaštićenim zonama.
„Propisana je nadležnost za postupanje u postupcima legalizacije i ista podijeljena (za objekte neto površine do 500 m² nadležne su jedinice lokalne samouprave, a za objekte neto površine preko 500m² i za objekte u zaśtićenim zonama nadležna je Uprava za legalizaciju, novoformirani državni organ koje se uspostavija ovim zakonom“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti riješeno na isti način kao i važećem rješenju, ali da je postupak preciziran u slučaju ako privredno društvo utvrdi da objekat nije stabilan.
Iz Vlade su rekli da je preciziran način legalizacije kolektivnih objekata, zatim otkup i otplata zemljišta u slučaju kada su bespravni objekti sagrađeni na zemljištu u svojini države, zatim obaveze Katastra u dijelu upisa podataka iz rješenja o legalizaciji.
Kako su kazali, isključena je mogućnost da potvrdu o usklađenosti izdaje revident.
U saopštenju se navodi da kada se dobije rješenje o legalizaciji nije potrebno usklađivati spoljni izgled objekta.
„Propisana je obaveza organa nadležnih za imovinu da objave javni poziv za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u svojini države da u roku od šest mjeseci od objavljivanja poziva upišu objekte u katastar nopokretnosti, te da će se objekti nakon isteka definisanog roka upisati na vlasnika zemljišta, odnosno državu odlukom nadležnog organa“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je katastar dužan da upiše zabilježbu zabrane otuđenje i zabilježbe zabrane obavljanja privredne i druge djelatnosti i za bespravne objekte za koje nije pokrenut postupak upisa u katastar nepokretnosti u roku iz člana 48 stav 1 zakona, kao i za objekte za koje nije donijeto rješenje o legalizaciji u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu zakona.
Vlada je na sjednici usvojila informaciju o zaključivanju memoranduma o razumijevanju između Ministarstva evropskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova, Evropske unije (EU) i saradnje Španije o razvoju saradnje u oblasti evropske integracije.
Iz Vlade su rekli da se zaključivanjem memoranduma šalje snažna poruka o čvrstom opredjljenju Španije da aktivno podrži evropski put Crne Gore.
„Ali i o spremnosti Crne Gore da kroz partnerski odnos sa državom članicom jača svoje institucije i administrativne kapacitete kako bi uspješno ispunila obaveze koje proizilaze iz procesa pristupanja EU“, naveli su iz Vlade.
Oni su kazali da se memorandum zakļjučuje u trenutku kada Crna Gora nastavlja da bilježi konkretne rezultate u procesu pregovora, što potvrđuje i činjenica da je na 23. međuvladinoj konferenciji, održanoj 27. juna u Briselu, privremeno zatvoreno Poglavije 5 – Javne nabavke.
Time je, kako je saopšteno, učvršćen reformski napredak i plan Crne Gore da do 2028. postane članica EU.
„Memorandum se zaključuje u domenu diplomatskog korpusa, čime se otvara prostor za intenzivniji politički dijalog, snažniju koordinaciju bilateralnih i mulilateralnih aktivnosti i direktnu razmjenu informacija i stručne podrške kroz redovne konsultacije i zajedničke inicijative“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, zaključivanjem memoranduma obje države potpisnice potvrđuju posvećenost jačanju međusobnih odnosa i podršci napretku Crne Gore u skladu sa evropskim vrijednostima.