Ukrajinci koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od ruske invazije imaju bolji tretman od ljudi raseljenih zbog drugih ratova i izvanrednih situacija, saopštilo je Vijeće Evrope, pozivajući države članice da podrže sve jednako.
U svom godišnjem izvješću Evropska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, piše da su uloženi “napori vrijedni divljenja” da se podrže Ukrajinci od početka rata u februaru 2022.
No navodi se i da se tretman ljudi iz Ukrajine razlikuje ovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti.
Primjerice, uvjeti smještaja ponuđeni Romima s ukrajinskim državljanstvom bili su niže kvalitete od onih ponuđenih drugim Ukrajincima u istoj situaciji, ukazuje izvještaj te komisije.
Ubrzo nakon početka rata, Afrička unija priopćila je da je uznemirena izvještajima da je afričkim državljanima u Ukrajini uskraćeno pravo na siguran prelazak granice.
Također su uočene značajne razlike između kvalitete prihvatnih centara i usluga koje se pružaju Ukrajincima u usporedbi s izbjeglicama i tražiteljima azila iz drugih zemalja, dodaje ECRI.
– Standard treba biti dobrodošlica svim ljudima odasvud, kakvu su uživali Ukrajinci, rekao je izvršni tajnik ECRI-ja Johan Friestedt na konferenciji za novinare.
Upitan jesu li se Ukrajinci susreli s više solidarnosti jer su većina bijelci, predsjednik ovog tijela Bertil Cottier rekao je da je uvijek lakše kad su ljudi više-manje poput vas.
Iz ECRI-ja kažu da svim raseljenim osobama, bez obzira na nacionalnost, boju kože ili vjeru, treba ponuditi odgovarajuću zaštitu i potporu.
Prijavljeni su incidenti mržnje protiv Ukrajine, ali sveukupno je javni diskurs i dalje solidarnost i potpora, a neprijateljski narativi, uključujući političare, bili su prisutniji protiv ljudi iz drugih dijelova svijeta, tvrdi komisija.
Diljem Europe raseljeno je oko 6 miliona Ukrajinaca.
U izvješću se također navodi da je broj incidenata iz mržnje protiv muslimana porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.
– Muslimani su okrivljeni za napad… na temelju stereotipa o cijelim zajednicama i njihovoj percipiranoj povezanosti s upotrebom nasilja, objašnjava ECRI.
Nekoliko evropskih zemalja također je iskusilo porast antisemitizma, od govora mržnje do fizičkih napada na Židove.
– Dok se kritika Izraela ne može sama po sebi smatrati antisemitskom, pozivanje na ubojstvo Židova može, stoji u izvještaju ECRI-ja.
