Vinska kultura i vino imaju veliki značaj za gastronomiju i turizam, a taj proizvod, osim što je ambasador Crne Gore u svijetu, stvara i suficit u robnoj razmjeni, ocijenjeno je na konferenciji u Petrovcu, posvećenoj gastronomiji i nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Učesnici konferencije su kazali da je vino, zbog suficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom, veoma značajan ekonomski, ali i turistički proizvod, koji je dobar ambasador Crne Gore i sigurno jedan od jako važnih elementa brendiranja turističke destinacije.
Profesorica Vesna Maraš je, kao moderatorka panela In vino veritas, podsjetila da je vino oduvijek bilo hrana i lijek, ali i čuvar kulture i tradicije. Kultura gajenja vinove loze datira još iz predromanskog perioda, a vino je vjekovima bilo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja.
Učesnici konferencije pod nazivom Kulturne i kreativne industrije i baština, koja je sredinom marta održana u Petrovcu, saopštili su da Crnu Goru zemljom velikih vina čine prvenstveno njene sorte, koje daju pečat, jer se vežu za teritoriju, istoriju i tradiciju.
Kratošija i Razaklija, kao najstarije, čine osnovu crnogorskog vinogradarstva. Sorta Kratošija sa 20 potomaka, kako su objasnili, ima majčinsko mjesto i zapravo je najstarija crnogorska sorta. Ona je i otac sorti Vranac, a majka sorta Duljenga.
Učesnici konferencije su naveli da je crnogorsko vinogradarstvo zasnovano na porodici genetski povezanih sorti, kao i da je u mreži ispitivanih sorti, kojih je bilo skoro 500, pronađen 51 genotip potpuno nepoznat za vinogradarsku nauku i praksu.
To, kako su dodali, svrstava Crnu Goru među zemlje sa jako dugom i bogatom vinogradarsko-vinarskom tradicijom.
“U Crnoj Gori je posljednjih godina jako puno urađeno u svijetu vinogradarstva i vinarstva i mislim da je to jedna od rijetkih djelatnosti gdje smo napravili sjajne iskorake i da smo negdje rame uz rame sa vrlo kvalitetnim vinskim destinacijama”, rekla je je Maraš.
Danas u Crnoj Gori na manje od tri hiljade hektara ima oko 313 proizvođača grožđa i 88 registrovanih vinarija koje plasiraju vina na tržište i koje su pozicionirale Crnu Goru jako visoko na vinskoj mapi svijeta.
Na konferenciji je ocijijenjeno da je vino važan turistički proizvod, dobar ambasador i jedan od jako važnih elementa brendiranja turističke destinacije.
“Često sam isticala termin vinska kultura, koja je dio opšte kulture svakog pojedinca, posebno ukoliko potičamo iz neke od vinogradarsko-vinarskih destinacija. Zaista je jako važno poznavati vinsku kulturu, odnosno posjedovati stepen rafiniranog znanja o serviranju i slaganju vina, te slaganju vina i hrane. Posebno, jer imamo privilegiju da imamo autohtona vina i hranu”, kazala je Maraš.
Crnogorski turizam u vinima ima moćnog saveznika za stalni rast domaćih i stranih gostiju, ali i za poboljšanje ukupne turističke ponude.
Profesorica Božena Jelušić, autorka knjige Kako je Budva sanjala Mediteran, saopštila je da je Mediteran kultura koja počiva na takozvanom mediteranskom trojstvu koje čine žito, maslina i vinova loza.
„To što je nekad bilo siromaštvo, danas paradoksalno može biti zapravo raskoš. Povratak tradicionalnim načinima ishrane, istraživanju vinske kulture i jela koja su se ovdje proizvodila, zaista mogu da budu veoma značajan dio turističke ponude ovoga kraja. To jesu načini gdje bi mogli preduzetnički da uspijemo, da se okrenimo oko sebe i iskoristimo ono što imamo”, poručila je Jelušić.
Ona je i objasnila svoju ideju o maloj industriji jestivih suvenira, takoreći ukusima Budve sa kojim bi se moglo upariti vino. Na primjer, vino bi najbolje išlo uz Zmaj tortu i zajedno bi mogli da budu dobar proizvod.
Promoterka aktivnosti na afirmaciji kulturno-tradicionalnih vrijednosti Kotora, arhitektica Vlasta Mandić, ukazala je na problem neažurnosti u sprovođenju idejnih projekata u djelo, kao i njihove održivosti.
Ona je kao potvrdu navela primjenu autohtone gastro ponude u restoranima po recepturama iz njene knjige Bokeška kužina, odnosno primjere manifestacija kao što su Fešta od njoka, Kneževa večera i Dani pomidore, koje su imale potencijal, ali nije bilo sluha i ambicije da se učine održivim.
“Bez te priče današnji turizam u gastronomiji nema neku budućnost i ne dobija neku kulturološku podlogu našeg života, ne prepoznaje nijanse koji se sadrže u tom receptu, a koje predstavljaju nas. Ono što kuvamo, to je dio i naše osobnosti”, kazala je Mandić.
Enolog i somalijer Anastasia Kachurina, koja se tri godine intezivno bavi vinogradarstvom i vinarstvom Crne Gore, smatra da imamo dobra vina, ali ne i njihovu dobru promociju.
“Mnogo ljudi me pitalo zašto Crna Gora? Odgovorila sam zato što ima potencijal i vjerujem da će napredovati, to je sigurno”, rekla je Kachurina.
Ona je dodala da crnogorska vina nijesu dovoljno zastupljena u restoranima, iako Crna Gora posjeduje vinogradare profesionalce, ali i porodične vinarije koje nijesu dovoljno priznate i prepoznate kao potencijal.
„Vinogradari nijesu dovoljno edukovani i upoznati ili nijesu poklonili pažnju velikom broju drugih sorti. Vranac, Kratošija i Krstač jesu odlične, autohtone sorte i treba ih isticati, ali kada već postoje i druge autohtone sorte, treba ih takođe promovisati i valorizovati“, navela je Kachurina.
Ona smatra da je vinogradarima potrebna podrška države.
„Potrebno je unaprijediti marketing i promociju već postojećih, kao i novih sorti i vina na lokalnom i međunarodnom nivou. To podrazumjeva posjete svijetski priznatim sajmovima kao što je ProWine“, zaključila je Kachurina.
Maraš je saopštila da državna politika zaista ne prepoznaje taj segment kao komparativnu prednost zemlje.
„I ja sam jako ljuta na to, moram da priznam, a uložila sam mnogo napora kao i moje kolege. Međutim još nema razumijevanja koliko je to strateška grana ove zemlje, kojim bi mogli mnogo da poboljšamo turističku djelatnost, ali i ekonomiju”, rekla je Maraš.
Turizmolog Miško Ranđelović naveo je da su crnogorkska vina, ali i hrana malo zastupljeni, kao i da se veliki napori svakodnevno ulažu na terenu i kroz studentska predavanja.
Učesnici panela su poručili da crnogorsko vinogradarstvo ima veliki potencijal, a turizam moćnog saveznika u vinima i vinogradarskim pejzažima. Stoga je, kako su kazali, potrebno osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu opštine, države, ali razumjeti i prepoznati i zadovoljiti potrebe vinskih turista.
Međunarodnu multidisciplinarnu konferenciju pod nazivom Kulturne i kreativne industrije & Baština, Gastroheritage, u Petrovcu je od 14. do 17. marta organizovalo Društvo za kulturni razvoj BAUO, uz podršku Opštine Budva, Privredne komore (PKCG) i kompanije Golden Group.
