Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike, prenosi N1...
Od 30.000 novih turističkih kreveta u privatnom smještaju u samo osam godina, u
Zagrebu, Splitu i Dubrovniku najveći je broj upravo u stambenim zgradama. A 80 posto ih je smještaj s tri zvjezdice.
“To su mali prihodi, koji se svode na prosjek po krevetu od 20 do 30 eura, što generira strukturu gostiju najniže platežne moći, koja želi popunjenošću iskoristi financijsku prednost takvog smještaja, a na taj način se pogoršava kvaliteta stanara koji tu žive”, mišljenja je ministar turizma Tonči Glavina.
Ne profitira turizam, ne profitira stambena zajednica, ali profitiraju vlasnici stanova. Reakcije u javnosti su podijeljene, posebno zbog prakse da se u stanove smješta veliki broj stranih radnika.
Ovim zakonom definira se najam stranim radnicima kojih je u prostoru više od četiri, a da nisu u srodstvu. Također, to neće ići bez suglasnosti 80 posto suvlasnika. Ovu mjeru podržava i Tin Bašić, predstavnik stanara i vlasnik specijaliziranog portala Zgradonačelnik.
“Mi podržavamo strože reguliranje najma za radnike jer imamo situaciju po cijeloj Hrvatskoj da u stanu od 100 kvadrata imate po 25 ljudi. Kako to neće narušiti mir i red u jednoj zgradi.
Kratkoročno, Vlada će možda i postuići cilj povećanja stanova za dnevni najam.
“Svakako da će mjera doprinijeti tome da se smanji broj kratkoročnog najma i da će dugoročno doprinijeti tome da se poveća broj stanova u dugoročnom najmu, a svima nam je potrebno povećanje fonda stanova u dugoročnom najmu”, govori agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor.
No struka upozorava, dugoročno problem je ozbiljniji.
“Nećemo uspjeti riješiti problem smještaja stranih radnika i ne želimo da nam se dogodi ono što se dogodilo u nekim zemljama zapadne Europe, da dođe do getoizacije stranih radnika i se smještaju u zapuštenim dijelovima gradova pa dugoročno generiraju problem nestabilnosti”, pojasnio je arhitekt Damir Ljutić.
Zakon definira i formiranje zajednica stanara koje će imati vlastiti OIB, povećava obveze i odgovornost upravitelja i predstavnika suvlasnika, ali i uvodi dugo očekivanu mjeru sufinanciranja dizala. S 33 posto iz budžeta država će sufinancirati nadogradnju liftovima u zgradama koje imaju više od tri kata.
