Vlada predloženo restrukturiranje Uljanik grupe ne može podržati jer bi ono značilo veliku financijsku izloženost države i ostaje otvorena za traženje dodatnih rješenja za brodogradiliša u Puli i Rijeci, rekao je u četvrtak na Vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Plenković je podsjetio da su prošli tjedan javnosti predstavljene brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika.
Prema ponudi strateškog partnera (Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka), ukupni troškovi restrukturiranja u maksimalističkoj varijanti iznosili bi 10,8 milijardi kuna, a minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna, rekao je.
“Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtjevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci”, rekao je premijer na početku današnje sjednice Vlade.
Podsjetio je da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili državne potpore. Od toga se 4,3 milijarde kuna odnose na pulski Uljanik a devet milijardi kuna na riječki 3. maj, ili ukupno 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik grupu.
“To govori o velikoj solidarnosti svih hrvatskih građana prema brodograđevnoj industriji uopće, a osobito prema Puli i Rijeci”, istaknuo je Plenković.
Po podatcima koje je iznio, ukupna izloženost države prema Uljanik grupi na dan 15. listopada prošle godine iznosila je 4,3 milijarde kuna, a kako grupa nije mogla servisirati obveze i otkazani su ugovori pa je na temelju protestiranih državnih jamstava do 11. ožujka ove godine iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 3,1 milijardu kuna.
“Sve ove isplate napravljene su u dogovoru i koordinaciji s Državnim odvjetništvom, svi su ti ugovori još jednom pregledani i verificirani. Država, jednom kad izda ovakvu vrstu jamstava, ovdje govorimo o jamstvu za brodove, nema opciju da svoju obvezu ne realizira”, rekao je premijer.
Istaknuo je i da je Vlada, radeći na pitanju hrvatske brodogradnje, sagledavala krizu u Uljaniku sa svih aspekata – političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, regionalnih, strukturnih – te je u situaciji da donese odluku koja je “odgovorna i branjiva u svim tim aspektima”.
Po riječima premijera, Vlada je pokazala dobru volju prema sindikatima i radnicima prošle godine u želji da se održi brodogradnja u Puli i Rijeci.
Pritom je podsjetio da je Vlada u siječnju prošle godine, uz prethodnu konzultaciju s Europskom komisijom, odobrila potporu za sanaciju brodogradilišta Uljanik odnosno država je dala jamstvo za zajam (rescue-aid) u iznosu od 716 milijuna kuna.
“Ta potpora za sanaciju osigurala je plaće radnicima i 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva i trebala je stvoriti temelje i pretpostavke za daljnje restrukturiranje”, rekao je premijer.
No, podsjetio je i da prošle godine sa strateškim partnerom koji je bila odabrala Uprava Uljanika (Kermas energija u vlasništvu Danka Končara) nije izrađen prihvatljiv plan restrukturiranja, odnosno plan koji bi bio prihvatljiv i resorima Vlade i Europskoj komisiji te je Vlada dala podršku novoj Upravi Uljanika u pronalasku novog strateškog partnera.
Inače, nešto prije početka sjednice Vlade na Trgovačkom sudu u Rijeci ponovno je odgođeno ročište u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka u 3. maju, a novo je ročište zakazao za 17. travnja.
“Ako Vlada u međuvremenu donese odluku da se neće ići u spašavanje 3. maja, ročište mogu zakazati i telefonom da ne čekamo 17. travnja”, kazala je sutkinja Liljana Ugrin.
