Prilagođavanje klimatskim promjenama i zaštita životne sredine nisu prepreke socio-ekonomskom razvoju, već ključni faktori za izgradnju održivih i prosperitetnih obalnih zajednica širom Mediterana. Stoga je potrebno oblikovati prioritetna rješenja za kritične izazove i poboljšati saradnju među svim akterima. U odgovoru na sve veće izazove koji zbog klimatskih promjena prijete Boki Kotorskoj, u Kotoru je na konferenciji “Saradnjom do održive budućnosti” predstavljen Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP). Ovaj strateški dokument obuhvata Opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i predstavlja jednu od ključnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.
Konferencija je okupila predstavnike brojnih institucija, nevladinih organizacija, stručnjaka i donatorskih tijela, koji su kroz dinamične panel diskusije analizirali ključne prioritete i mogućnosti za implementaciju ovog Plana.
Daria Povh, direktorica Centra za regionalne aktivnosti / Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) , istakla je značaj strateškog partnerstva svih učesnika u realizaciji planova.
„Ovim planom nudimo platformu za strateško partnerstvo svih učesnika: akademske zajednice, udruženja, firmi, lokalnih i nacionalnih vlasti. Vertikalna saradnja je ključna jer su troškovi prilagođavanja klimatskim promjenama veliki, a nijedan akter ne može samostalno finansirati i sprovesti sve što je potrebno,” kazala je Povh.
U prezentaciji glavnih rezultata Plana, Ivan Sekovski, voditelj programa (PAP/RAC), naglasio je potrebu za konkretnim akcijama u oblastima poput infrastrukture i prostornog razvoja, vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i održivog turizma kako bi se podstakla primjena svih mjera koje Plan predviđa u cilju zaštite resursa i održivog prostornog planiranja,. „Ono u čemu ovaj plan može pomoći u budućnosti jeste konkretizacija svake od mjera. Cilj je da se prioritizuju određene mjere iz plana, rasprava podigne na viši nivo rasprave i podstakne primjena predviđenih mjera na terenu,“ kazao je Sekovski.
Gotovo polovina obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivnošću
Prva panel diskusija osvijetlila je važnost zajedničke akcije i kreiranja prioritetnih rješenja za kritične klimatske i izazove održivog razvoja u području Boke Kotorske. Milica Rudić, ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazala je na nedostatak kontinuiteta i kadrova kao prepreku u saradnji između Ministarstva i lokalnih samouprava.
„Saradnja je do sada bila sporadična, ali će za sprovođenje mjera od ključnog značaja biti potrebna svakodnevna komunikacija i kontinuirana saradnja na rješavanju problema degradacije životne sredine,“ naglasila je Rudić pohvalivši dostupnost finansijskih sredstava za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama.
Skoro polovina, odnosno 48 odsto obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivnošću – od izgradnje puteva i nasipa do infrastrukturnih objekata. U vezi sa tim Milica Manojlović, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, istakla je značaj usklađenog prostorno-urbanističkog planiranja u suočavanju s izazovima brzog urbanog razvoja i klimatskih promjena. Posebnu pažnju posvetila je rastućem pritisku na infrastrukturu usljed porasta broja stanovnika i (još više) intenzivne gradnje, upozorivši na probleme poput betonizacije obale i posljedica klimatskih promjena kao što su suše, požari i poplave.
Dodatno, bez intervencije, ekonomski gubitak samo za područje Morinja mogao bi dostići 105,3 miliona do 2100. godine. To procjenjuje španska Metroeconomica, na osnovu mogućeg porasta nivoa mora duž crnogorske obale. Uz poruku da Crna Gora nije sama u ovim izazovima i da postoje primjeri koje može slijediti, Đankarlo Gusmanoli, iz partnerske MedSea fondacije, održao je prezentaciju o ugovorima za upravljanje obalom u Mediteranu, sa studijom slučaja iz Oristano zaliva na Sardiniji.
Ključ uspješne implementacije plana: Saradnja aktera i dugoročna posvećenost
Učesnici druge panel diskusije, predstavnici nevladinih organizacija i fondova za zaštitu životne sredine poručili su da za uspješnu implementaciju mjera i očuvanje prirodnih resursa, ključna je saradnja svih aktera, od lokalnih samouprava do nevladinih organizacija.
Duška Ljiljanić iz EKO Fonda istakla je da je saradnja sa opštinama na dobrom nivou, što potvrđuju projekti poput nabavke komunalne opreme i akcija čišćenja podmorja, koji su omogućili pokrivanje gotovo cijele teritorije adekvatnim kapacitetima. Nastavljajući na značaj lokalnih inicijativa, Ana Katnić iz EnvPro ukazala je na potrebu za rješenjima zasnovanim na prirodi, navodeći revitalizaciju ekosistema i kompleksne prirodne sisteme u Ulcinju kao primjere kako očuvati osjetljiva područja pod uticajem klimatskih promjena. Uz to, Azra Vuković iz NVO Green Home naglasila je da kvalitetna saradnja između institucija i NVO sektora doprinosi efikasnijoj realizaciji planova, posebno imajući u vidu to da donatori cijene strateške dokumente koji uključuju različite zainteresovane strane i imaju institucionalnu potvrdu.
U kontekstu jačanja finansijskih mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena, Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), predložila je inovativne načine finansiranja za primjenu Plana. „Ideje poput osiguravajućih proizvoda za otpornost na klimatske promjene, razmjene duga za klimatske projekte i tržišta ugljenika mogu značajno doprinijeti finansiranju prilagođavanja klimatskim promjenama”, naglasila je Kasam Mandži.
Ove poruke šalju snažan apel da se ne možemo samo nadati da će biti bolje. Vrijeme za djelovanje je sada, poruka je sa konferencije, kako bismo osigurali održivu budućnost za sve.
Plan upravljanja obalnim pdručjem je razvijen pod vođstvom Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/MAP). Finansiran od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), PUOP je rezultat međunarodne saradnje kroz projekt MEDProgramme (i njegove podprojekte Child Project 2.1 i SCCF), uz partnerstvo sa Plan Bleu iz Marseja i doprinos lokalnih i nacionalnih aktera.
Više informacija o projektu dostupno je na web stranici: gefmed.paprac.org
