19.5 C
Kotor

Slušaj online radio

Zajedno u sklapanju mozaika prošlosti hercegnovskog zaleđa

Hercegnovsko zaleđe, pa tako i Orjen kao njegov neraskidivi dio,  posjeduju zanimljiva i brojna svjedočanstva prošlosti. Uz te poznate,  postoji i veći broj lokaliteta koji tek trebaju da budu ustanovljeni i  potvrđeni kao takvi. U mnogim slučajevima, ni ona registrovana nisu  još uvijek dovoljno istražena, a pogotovo ne i valorizovana. Upravo iz  tih razloga, a u  namjeri postizanja sinergijskih efekata, Agencija za  razvoj Orjena i JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i galerija  „Josip Bepo Benković“, od protekle jeseni imaju tijesnu saradnju na  arheološkom rekognosciranju terena.

Prvi zajednički posao obavljen je na Subri u novembru 2017, kada je  ekipa u sastavu Đorđe Ćapin, Radmila Ćapin, arheolozi – savjetnici  istraživači iz JU i Željko Starčević, arheolog, zaposlenik Agencije  na poslovima zaštite kulturnih dobara, posjetila mjesto na kojem su se  mjesec dana ranije pojavili na površini keramički ulomci. Ovi  usitnjeni fragmenti grube keramike mogli bi pripadati nekom, do sada  nepoznatom arheološkom lokalitetu. Prilikom zajedničke posjete obiđen  je potencijalni arheološki lokalitet, na ovom, vrlo izolovanom mjestu,  pa za ljudsku posjetu i ekstremnom mjestu, na žalost, bez novih  indikativnih nalaza. Prethodno pronađeni materijal bi se mogao okvirno  hronološki opredijeliti u dugačak raspon od praistorije do srednjeg  vijeka. Kako je na ovo mjesto pri vrhu Subre (1679 m) stigla posuda  kojoj su pripadali pronađeni komadi ognjišne keramike, za sada može  samo da se pretpostavlja, a lokalitet da se i dalje drži “na oku”.

U svakom slučaju, nalaz dokazuje da je Subra posjećivana i u neka  davno prohujala vremena, a to je moglo biti iz kultnih, ekonomskih, ili  vojnih razloga.

Pogled sa Čakotina na ulaz u Boku Kotorsku

Ista stručna ekipa obišla je u decembru istureni vrh Čakotin (440  m), smješten u hercegnovskom zaleđu, na razmeđi sela Trebesin i  Kameno. Naime, na ovoj dominantnoj koti, prilikom kopanja temelja za  postavljanje stuba glavnog dalekovoda za Pode, došlo se do slučajnog  nalaza keramičkih fragmenata, baš kao i nešto sjevernije, u kasnijem  postavljanju još jednog manjeg stuba dalekovoda. Čakotin je  pristupačan samo sa sjeverne strane, dok je od ostalih razdijeljen  liticama i teško prohodnim kraškim terenom, što mjesto čini  odličnim vojnim položajem, smještenim u blizini važnih komunikacija  i sa odličnim pregledom okolnog terena i ulaska u Zaliv.

Na Čakotinu, ali i okolini, primjetni su površinski fragmenti grube  keramike i jedini slučajni nalaz koji odskače od ove slike je fragment  helenističke crnofirnisovane keramike. Ovaj pojedinačni nalaz  helenističke keramike smješta jednu njegovu fazu u isto vrijeme  postojanja gradine na Vidovom vrhu, posljednji vjekovi prije nove ere i  može se pouzdano povezati sa gomilama na obližnjem lokalitetu  Đevojačke grede (ilirske nekropole). Grubi fragmenti  keramike i opeke  mogli bi pripadati kasnoj antici, ali čini se da bi među njima moglo  biti i recentnih. Određeniji stav je teško imati zbog usitnjenosti  materijala, dok bi se hronološki sigurniji nalazi mogli dobiti nekim  budućim sondažnim iskopavanjem.

Dno crnofirnisovane posude sa Čakotina

Sa istočne, sjeverne i sjevero-zapadne strane Čakotina primjetni su  ostaci odbrambenog zida, građenog pretežno od velikih komada kamena.  Na sjeverozapadnom dijelu zida uočavamo otvor koji bi mogao biti  prvobitni prolaz, a uz njega se nalazi i kamen-stanac čiji je jedan dio  isklesan u formi sjedišta, ili osnove za neki, sada nedostajući  arhitektonski dio.

Nakon nekih budućih arheoloških istraživanja, ovaj lokalitet će  dodatno postati atraktivan za posjetu, pa postoji mogućnost da će, uz  saglasnost vlasnika, doći i do nekog oblika turističke valorizacije  Čakotina kao odličnog vidikovca i zanimljivog arheološkog lokaliteta.

Započetu saradnju nastavljamo i u tekućoj godini, uz izlaske na teren  čim to vremenski uslovi budu dozvolili, te se nadamo i nekim novim  rezultatima u sklapanju jedinstvenog mozaika prošlosti hercegnovskog  zaleđa.

Najčitanije