25 C
Kotor

Slušaj online radio

Zakupci plaža ranom zorom i praznicima nasipaju more, državni organi ne reaguju, a ministarka se bavi populizmom

Nasipanje plaža u Tivtu – foto S.L.

Budući da nadležne državne inspekcije nisu uradile ama baš ništa da ga u tome spriječe i sankcionišu, zakupac plaže „5C“ u blizini hotela „San“ na Donjem Seljanovu u Tivtu juče rano ujutro nastavio je da ovdje zatrpava more dovozeći nove desetine kubika pijeska koje je bager na očigled prolaznika, raširio po već dobrano narasloj vještački napravljenoj plaži.

Zakupac je nešto slično u mnogo većim količnama dovezenogh i u more nasutog materijala uradio za vrijeme državnih praznika pred i oko Dana nezavinsosti 21.maja kada inspekcije i drugi nadležni organi uopšte ne rade, ili je njihov angažman drastično redukovan. Na zgražavanje javnosti Tivta ispod obalnog zida i trotoara na ovom dijelu obale Seljanova gdje nhikada nije bilo takve plaže, tada je nasuto više stotina kubika šljunka i pijeska da bi se nakon toga, nasipanje nastavilo u nekoliko navrata i sledećih dana manjim količinama pijeska finije granulacije, koje je odmah širen po cijeloj površini nove vještački napravljne plaže. Najnoviji takav postupak urađen je juče rano ujutrro pri čemu je materijal za nelegalno nasipanje plaže čak privremeno bio prosut i po javnoj površini – pješačkjoj stazi uz to kupalište.

Sekretarka za komunhalni i inspekecijski nadzor Opštine Tivat Jelena Šćekić je juče kazala da su po prijavi građana komunalni inspektori ponovno izašli na lice mjesta i napravili zapisnik, te da je o svemu odmah opet obaviještena nadležna, državna Ekološka inspekcija kojoj je dužnost da spriječi devastaciju životne sredine nelegalnim nasipanjem i zatrpavanjem mora.

Ovoj praksi koju nazivaju „sezonjsko prihranjivanje polađža“ pribjegavaju kako JP Morsko Dobro, tako i brojni zakupci kojima je ta firma izdala djelove obale zaliva Boke, pri čemu niko od njih nema saglasnost Instituta za biologiju mora iz K0otora, odnosno formalnu dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine da vrše ovakve zahvate koji su izuzetno štetni za morsku floru i faunu. Uprkos tome, pred početak šica glavne ljetnje turističke sezone zakupci obale u Tivtu na više lokacija su i ove godinje u more sasuli na stotine kubika šljunka i pijeska, na taj način praveći pravu pustinju pod vodom i žive zatrapavajući brojne morske biljne i životinjske organizme.

JP Morsko Dobro koje bi prekidom ugovora koje ima sa takvim nesavjesnim zakupcima trebalo da ih sankcioniuše, samo njijemo gleda ovu ekološku katastrofu i pravi službene zabilješke koje proslijeđuje nenadležnoj optinksoj Komunalnoj inspkeciji, odnosno nadležnoj državnoj Ekološkoj inspkeciji, koja međutim, ne preduzima bukvalno ništa da spriječi ovaj organizovani ekološki zločin. Koliko se nadleženima u državi Crbnoj Gori „fućka“ za ovaj problem, pokazzuje i činjenica da se predstavnici Agencija za zaštitu životne sredine koje je jedina ovlašćena da dozvoli ili zabrani nasipanje mora, kao i Ekološke inpkecije, uopšte nisu ni pojavili na sastanku koji je na ovu temu krajem aprila organizovalo JP Morsko Dobro. Tada su pored presstvnika tog preduzeća, došli još samo naučnici iz Instituta za biologiju mora iz Kotora koji se poslovilno, protive ovakvim štetnim intervencijama u moru, ali se njihovo stručno mišljenje uopšte ne smatra obavezujućim kod Agencije za zaštitu životne sredine, iako ta agencija uopšte nema vlastitu službu specijalizovanu za pitanja zaštite morskog ekosistema.

Nasipanje plaža u Tivtu – foto S.L.

Po dokumentaciji dostupnoj na sajtu Morskog Dobra, zakupac kupališta “5C” na Seljanovu od 2019. je firma “Mediativa” iz Tivta, mada se prema nezvaničnim podacima kao novi njen korisnik pojavljuje preduzetnik Petar-Stefan Žurić iz Tivta koji je na društvenim mrežama i preuzeo odgovornost za najnovija nasipanja te plaže. Po zvaničnoj dokumentaciji, kupalište “5C” je dužine 70 metara sa ukupnom površinom od 350 kvadrata što znači da bi prosječna širina pješčanog žala na ovom kupalištu mogla biti maksimalno 5 metara. Međutim, na plažu je proteklih dana uključujući  i najnovije količine dovežene juče, nasuto mnogo više materijala pa je ona saada na pojedinim mjestima i više nego duplo šira i veća od one koju je u Atlasu plaza predvidjelo Morsko Dobro.

Slične stvari su se prethodnih dana događale na još nekoliko kupališta duž Tivatske rivijere – na Kalardovu, plaži Waikiki na Seljanovu, na Opatovu i kod Plavde jer se niko od nadležnih u državi ne bavi svojim poslom na pravi način. MInistarska ekologije, prostpornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović koja dolazi iz zvanično “zelene” partije URA se umjesto rješavanja ovog i drugih krupnih problema, populistički bavi kupljenjem smeća oko kanala ulcinjske solane, Agemcija za zaštitu priorode čiji je direktor dr šumarstva Milan Gazdić dijeli sadnice začinskog i ukradsnog bilja građanima koji joj donesu nekoliko plastičnih boca, a Ekološka inspekcija koju godinama vodi Veselinka Zarubica se ni ne osvrće na prijave i zapisnike koje od terena dobija od kolega iz Komunalne inspekcije Tivta.

STRUKA: NI KAMEN DA SE NE BACI U MORE, U BOKI NISU PRIRODNE PJEŠČANE PLAŽE

Struka oličlena u Institutu za biologiju mora upozorava da geomorfologija Boke ne predbiđa nasipanje obale hiljadama kubika pijeska radi “setzonskog prihranjivanja” plaža, te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet ovog područja.

“Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pjeska i šljunka, a obala Boke je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte”- upozorava dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.

Dr Aleksandar Joksimović – foto Boka News

“Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, naravno da smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pjeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju zaista važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima „Ne bacaj kamen u more!“, zar nam to nije dovoljna lekcija da trebamo da poštujemo stare principe i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv.”- kazao je lokalnim medijima u Boki dr Joksimović. Oni ističe da zaliv nije isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.

“Tamo (na obali otvorenog mora- prim.aut.) postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro.”- istakao je Joksimović.

Naglašava da su nasipanjem plaž ugroženi važni pritrodni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu.

“Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište. Postoji elaborat i više studija koje se bave ovim problemom, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa tim, moglo bi predstavljati sistemsko rješenje.”- naglašava Joksimović.

“Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo, da se usklade prostorni planovi, UT uslovi, da postoje komisije koje će sa svih aspekata pogledati određeni elaborat i uz naučna mišljenja ispoštovati makar dio preporuka struke. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka, ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se još nije obratio nijedan zakupac plaža za mišljenje.”- kazao je direktor Instituta. Objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da svoje mišljenje i dozvolu za određene manje popravke oštećenja na onbali, ali se “uvijek zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani.”

“Mora da ima neko ko kontroliše koliko je pjeska nasuto u priobalnom dijelu, da li je nasuto onoliko prostora za koliko je propisano elaboratom. Onda nećemo imati problem da smo odjednom osvane nasuta plaža, a niti je ko koga pitao, niti ga ko obavezuje da ne smije tako. Ovaj problem moramo sagledati ozbiljnije, šire i dublje, ako želimo ići u pravcu koji je dobar za život. “ -zaključio je dr Joksimović.

Najčitanije