U Jadranskom moru postoji velik broj morskih ekosustava koji su dostupni za razvoj Plavog sektora. Koncept plave inovacije temelji se na privlačnosti postojećih morskih resursa kako bi se promicao gospodarski razvoj. Zbog toga je važno promoviranje manje poznatih, ali veoma privlačnih morskih ekosustava kako bismo imali što uspješniji, ali istovremeno i održiv rast Plavog sektora, piše 057 Info.
„Zapravo grebeni su ili prirodni ili umjetni, privlačni znanstvenoj zajednici, ali su istovremeno i mjesta na kojima je moguće provoditi aktivnosti poput sportskog i rekreacijskog ribolova, ronjenja i nautičkog turizma. Plava ekonomija se za postizanje cilja održivog rasta orijentira na inovacije, održivost i odgovornost za zaštitu okoliša u skladu s klimatskim uvjetima. Projekt ADRIREEF, financiran europskim sredstvima, ima ambiciju kombiniranja inovativnih tehnologija sa socio-ekonomskim učincima proizašlih iz aktivnosti kao što su ronjenje, ribolov i turizam“ – istaknula je voditeljica projekta Ana Močević, viša stručna suradnica na ugovorenom projektu u Agenciji ZADRA NOVA.
Voditeljica pojašnjava kako projekt uključuje postavljanje i testiranje odgovarajućih tehnologija s niskim utjecajem na morski okoliš. Očekivani rezultati bi trebali odražavati specifičnu potrebu lokalnog razvoja – transfer znanja od istraživanja do poslovanja. Kroz detaljnu analizu grebena i specifičnu fazu praćenja bit će moguće definirati zajedničke smjernice za poslovni sektor uključujući kodeks ponašanja.
„Bijela će knjiga zaključiti provedbu projekta ADRIREEF gdje će biti izneseni potencijali grebena u Jadranu i poseban plan razvoja projekata u nadolazećem programskom razdoblju. Kako bi se postigli rezultati, partnerstvo na projektu je sastavljeno od lokalnih vlasti, regionalnih agencija za očuvanje okoliša i teritorijalnu suradnju, privatnih i javnih istraživačkih centara i razvojnih agencija” – dodaje ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković.
Budući da se morski ekosustavi smatraju dodatnom vrijednošću za obje zemlje, jedan od ciljeva ADRIREEF-a je prevladavanje nacionalnih granica i rješavanje zajedničkih problema i mogućnosti za stvaranje jedinstvenog sustava Jadranskih grebena.
U sklopu projekta izrađena je Karta Jadranskih grebena u svrhu predstavljanja podataka o prirodnim i umjetnim grebenima u Jadranskom moru. WebGIS baza temelji se na podacima koji dolaze iz sveobuhvatne analize grebena. Prikupljeni podaci su kategorizirani u četiri glavne skupine: vrsta grebena, područje na kojem se nalazi, karakteristike grebena i potencijalno iskorištavanje grebena. Nadalje, u webGIS-u se podaci mogu filtrirati prema vrsti grebena, državi te načinu eksploatacije grebena. Podaci se mogu filtrirati i prema nazivu grebena, udaljenosti od obale i dubini na kojoj se nalaze. Tehničko rješenje navedene baze podataka predstavlja mogućnost brzog i jednostavnog korištenja.
Nakon klasifikacije grebena napravljena je analiza pravnih okvira te izvještaj o hrvatskom, talijanskom i Europskom zakonodavstvu uključujući i regionalnu politiku.
„Oprema koja je nabavljena u sklopu projekta koristi se za praćenje stanja na grebenima koji su određeni kao pilot lokacija. U Zadarskoj županiji to je Plić Lagnjići, prirodni greben s potopljenom olupinom broda, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka. Od opreme su nabavljeni softveri, senzori, ronilačka oprema, sonde, kamere, laboratorijska oprema, dubinomjeri i komunikacijska oprema. Uz pomoć nabavljene opreme provodi se praćenje na pilot lokacijama koje uključuje geomorfološko mapiranje grebena, mjerenje parametara vodenog stupca radi procjene kakvoće vode i oceanografskog stanja, istraživanje sedimenta koji okružuju greben, zajednice bentosa nastanjene na mekim i tvrdim podlogama te riblje vrste.” – objasnila je voditeljica projekta Močević.
Uz pilot lokaciju u Zadarskoj županiji, u Hrvatskoj se praćenje vrši i na području Plićine Konjsko (prirodni greben niskog profila blizu sjeveroistočne obale otoka Krka) i Plići Seget (prirodni greben, 1.5 nautičku milju udaljen od obale otoka Visa na dubini od 10.8 metara). Rezultati će se koristiti kako bi se odredile prednosti lokacija za provođenje turističkih aktivnosti u dogovoru s plavom ekonomijom, poput ronjenja, sportskog i rekreativnog ribolova. Na temelju analize dobivenih podataka napravit će se znanstveni izvještaj o stanju na grebenima koji će služiti kao baza za pisanje Bijele knjige koja će sadržavati preporuke za potencijalno iskorištavanje grebena u svrhu jačanja plave ekonomije. Uz Bijelu knjigu izradit će se i vodič za poslovni sektor i mjere ponašanja na grebenima.
