Dr. sc. Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijavanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine travnja.
”Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina”, ističe Vilibić za Index.hr.
Plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od oceana, jer je tromost oceana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.
No jednom kad se dublji slojevi oceana zagriju, za što je potrebno više desetaka pa čak i stotina godina, tromost oceana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati, primjerice smanjivanjem emisija stakleničkih plinova na nulu.
Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.
”Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 °C.”
Visoke temperature djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Primjerice, povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone. S druge strane, previsoke temperature zraka i razdoblja vrućine mogu biti fatalne za pojedine ugrožene kategorije ljudi – za srčane bolesnike i slično. Također, porast temperature uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom, te može imati negativan utjecaj na poljoprivredu.
”U moru, porast temperature će pogodovati pojedinim vrstama, kao što su one iz toplih mora. S druge strane odmagat će vrstama iz hladnih mora kao što su primjerice škampi. Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast razine mora”, tumači splitski fizičar. Naime, podizanju razina mora ne pridonosi samo otapanje leda već i širenje vode uzrokovano temperaturom.
Vilibić je, zajedno sa svojim suradnicima, u svjetskim časopisima objavio više radova u kojima je pokazao kako hladne zime i jake bure uz hrvatske obale imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom u Jadranu . Zbog toga imaju veliki značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana nego i za susjedna mediteranska mora. O tome smo već pisali na Indexu.
”Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja, danas su učestaliji nego prije nekoliko desetaka godina”, kaže Vilibić.
Budućnost Jadrana nije svijetla
Ono u što možemo biti sigurni, kaže splitski znanstvenik, jest da će Jadran postati topliji i slaniji.
”Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, bit će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu”, poručio je Vilibić.
