Porto Montenegro je u ljeto 2011, otvorio Zbirku pomorskog nasljeđa, autentičnu riznicu prestižne pomorske istorije MTRZ „Sava Kovačević“, Tivta i Boke Kotorske, koja čuva uspomenu, ali ne samo uspomenu, već novim sadržajem doprinosi turističkoj ponudi grada. Zbirka svjedoči o nama, našim prethodnicima, o tome što su radili, od čega su živjeli, kakvi su meštri bili,…
„Zbirka pomorskog nasljeđa, Porto Montenegru daje neku vrstu patine i utemeljenja u istoriji i tradiciji. Svjedoči da je Porto Montenegro marina koja iza sebe ima jako interesantnu i zanimljivu priču, građenu na temeljima nekadašnjeg pomorskog Arsenala (MTRZ „Sava Kovačević“). Arsenal ima bogatu i zanimljivu istoriju, bio je svjedok svih turbulentnih dešavanja tokom XX vijeka. Ako se Porto Montenegro gleda kroz ovu Zbirku, shvatićemo da marina nije neka nova priča već ustvari neka vrsta prenamjene, nastavak života u drugom obliku, u drugoj namjeni od onoga što je prvobitno ovdje bilo, a vezano je za pomorstvo. Ove godine se, inače, obilježava 130 godina od osnivanja Arsenala – rekao je za Boka News rukovodilac i kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, Dražen Jovanović.
Sve izložbe i aktivnosti koje se dešavaju u Zbirci i organizuju tri do četiri puta na godišnjem nivou, na neki način su omaž čitavoj istoriji. Izložbe organizovane tokom 2019. godine su, praktično, bile o Arsenalu.
Inače, menadžment Porto Montenegra svojevremeno je odlučio da zgradu bivše pilane sačuva i izvrši njenu prenamjenu.
„Ova zgrada je pravljena dvadesetih godina dvadesetog vijeka. Originalno je bila pilana i skladište za drvnu građu. Prije nego što je muzej otvoren 2011. godine ona je renovirana. Mislim da je zgrada reprezentativna, da pruža velike mogućnosti ne samo za organizovanje izložbi već i koncerata, promocija knjiga, prijema, gala večera, tako da je jako zahvalan i lijep prostor“ kaže Jovanović.
Arhitektonska konstrukcija zgrade je uslovila da Zbirka pomorskog nasljeđa bude podijeljena na dva dijela-segmenta. Na gornjem spratu je dokumentarni dio koji se tiče istorije Arsenala (fotografije, table sa tekstovima, ilustracije, projekti, pisani dokumenti), a na donjem spratu su eksponati, stare mašine, alati, dijelovi brodske opreme, naoružanja, makete brodova.
„Trenutno imamo oko 300 izloženih eksponata, u depou nešto više, a s vremena na vrijeme se eksponati mijenjaju. Postoji i vanjski dio, skver, na kome su izložene podmornice i brod „Barbara“, a planiramo da postane jedno od centralnih mjesta okupljanja u Porto Montenegru“, ispričao nam je Jovanović.
Posebnu pažnju posjetilaca i turista privlači podmornica „Heroj“ koja je samostalno napravljena u Jugoslaviji, od prve linije na papiru i razrade projekta, ispitivanja u Brodarskom institutu u Zagrebu, do same gradnje.
„Ja često našim gostima koji dođu da obiđu podmornicu kažem da je „Heroj“ neka vrsta spomenika nivoa tehničke kulture koji je imala nekadašnja država. U stvari, „Heroj“ svjedoči da je država u tom periodu bila sposobna da se svrsta u red najrazvijenih država u svijetu. Nemojmo zaboraviti da je projekat za podmornicu urađen 1963, kobilica položena 1965, a to je manje od 29 godina od završetka II Svjetskog rata. Podmornica je završena za godinu i po dana, a koštala je, ako bismo to preveli na današnje uslove, koliko gradnja 100 kilometara autoputa“ ističe Jovanović.
Na naše pitanje kako reaguju turisti, on kaže:
„Podmornica je najatraktivniji dio naše ponude i veliki broj turista i posjetilaca u Muzej dolazi upravo zbog podmornice. Ona je zaista velika atrakcija ne samo na lokalnom nivou već u cijeloj regiji. Imamo dosta turista koji dolaze iz drugih gradova Boke Kotorske da posjete podmornicu, turiste iz Dubrovnika koji su na odmoru, ali dođu da nas posjete i vide podmornicu, a sami znate kakve su saobraćajne gužve ljeti i koliko se čeka na granici. Od marta do decembra imamo stalne posjete turista sa kruzera iz Kotora, dobru saradnju sa turističkim agencijama. Reakcije su jako pozitivne. Domaćih posjetilaca imamo oko 28% ostalo su stranci. Turisti iz inostranstva su iz zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, zatim Srednje i Zapadne Evrope, Njemci, Česi, Mađari, Poljaci…
Stalno raste broj posjeta tako da smo ove godine imali oko 10 000 individualnih posjetilaca, što je za mali muzej jako dobra posjeta, jer Tivat nema veliku fluktuaciju turista sa kruzera.
Sve zvuči kao vrlo interesantno upakovan turistički paket u ukupnom ambijentu, za koga Jovanović smatra da može i bolje da posluje.
„Trudimo se da ljudima približimo i jednu lijepu priču o moru, brodovima, pomorstvu, ne samo u smislu priče koja baštini lokalni duh i istoriju, ne samo za Tivćane koji čuvaju svoje uspomene i sjećanja na ta vremena, već i za sve goste, turiste. Tivat bi trebalo da ima još takvih sadržaja“, ističe Jovanović.
Koji je, po Vašem mišljenju, najvrjedniji eksponat u Zbirci?
„Ja ću tu sigurno biti subjektivan… nisam o tome razmišljao, ali moj favorit je stara pila za drvo iz 1886. godine, jedan predivan primjerak industrijskog dizajna s kraja 19. vijeka.
Definitivno najvrjedniji su stari papiri, tehnički nacrti, kad su u pitanju istorijski kontekst i kultura sjećanja. Srećom, ostalo nam je dosta tehničkih nacrta koji ustvari pokazuju nivo znanja, stručnosti koji je ovde bio. Nacrtati, odnosno projektovati jednu drvenu barku nije mala stvar, a kamoli jedan brod, tako da se kroz te nacrte mogu vidjeti ukupna sposobnost, znanje, stručnost tih ljudi, inženjera, crtača, logistike, brodoželjezara, varilaca, cjevara, livaca, električara, stolara koji su radili divan brodski namještaj. Kroz te nacrte možete pratiti kako je jedan brod građen, kako je nastajao…
Zbirka pomorskog nasljeđa često ugosti domaće i strane delegacije. Kada stranci dođu reakcije su izuzetno pozitivne. Posjetili su je predsjednici država, ministri, članovi diplomatskog kora…
Bivši predsjednik države Crne Gore, Filip Vujanović je pokazao veliko interesovanje, više puta je dolazio, dugo se znao zadržati i dovodio je razne delegacije.
„Sadašnje predsjednike, od opštinskih pa do državnih, mnogo ne interesuje Zbirka pomorskog nasljeđa. Uglavnom dovedu goste, ostave ih nama da im pokažemo i ispričamo istoriju.
Sa diplomatskim korom imamo jako dobru saradnju tako da svake godine organizujemo izložbu u saradnji sa nekom od ambasada.
Sjećam se da je predsjednik Vujanović dolazio sa predjednikom Slovenije, Milanom Kučanom, sa predsjednikom BiH. Obišli su kompletan muzej, podmornicu, zadržali se više od sat vremena i upisali u knjigu utiska“ – kaže Jovanović.
Na pitanje koliko vlasnici jahti posjećuju Zbirku pomorskog nasljeđa, on kaže da, uglavnom, nisu zainteresovani. Imali smo više prodajnih izložbi, očekivali smo veće interesovanje, ali oni će radije platiti neku večeru par hiljada eura, nego kupiti sliku. Nadam se da to neće tako dugo trajati. Imali smo fantastične izložbe prodajnog karaktera. Samo je pokojni Mank kupio jednu sliku i to tivatskog slikara Aranđusa“, ispričao nam je Jovanović.
Simbol Arsenala i Boke Kotorske „Barbara“, vratila se kući…
Od 2018. godine, muzejsku Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra krasi brod oldajmer, BM-58 „Barbara“, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske istorije Boke Kotorske.
“Barbara” kao eksponat koji govori o pomorskoj i brodograđevinskoj prošlosti Boke, pridružila se podmornicama P-821 “Heroj” i P-912 “Una” ispred Zbirke pomorskog nasljeđa.
“Barbaru” su u Hamburgu 1926. izgradili njemački studenti brodogradnje kao svoj diplomski rad. U Jugoslaviju je „Barbara“ sa još nekim plovnim objektima, došla krajem 20-tih godina 20. vijeka, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat.
Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putnički brodić od kada “Barbara” decenijama, sve do početka 2000-tih, služi za prevoz radnika Arsenala duž cijele Boke Kotorske.
“Danas nas je ovdje okupio ovaj mali brodić koji na originalan način reprezentuje istoriju Tivta i Boke Kotorske. Ova stara dama svojevrsni je industrijski spomenik, svjedok jednog vremena i načina življenja. Upostaje zato, postala je jedan od najaktraktivnih muzejskih eksponata Zbirke pomorskog nasljeđa. Prošlost Tivta i duh jednog vremena, svojom pojavom, prenosi svim budućim generacijama”- kazala je nekadašnja gradonačelnica Tivta, dr Snežana Matijević.
Dobrodošlicu “Barbari” i sretan povratak kući (jer Porto Montenegro egzistira na temeljima bivšeg Arsenala u kome je ona služila decenijama), poželio je kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, istoričar Dražen Jovanović.
