Brodarske kompanije suočavaju se sa sve većim pritiscima da smanje emisije štetnih gasova u eri globalne borbe protiv klimatskih promjena. Sa jedne strane, to podrazumijeva prelazak na zelena goriva koja su ekološki prihvatljivija, dok se sa druge strane nameće pitanje koji je optimalan način za ovu tranziciju i kako će se to odraziti na poslovanje velikih brodarskih kompanija.
Maersk, jedna od najvećih svjetskih brodarskih kompanija, nedavno se našao na meti kritika ekoloških organizacija zbog odluke da investira u brodove sa dualnim gorivom, uključujući LNG i eventualno bio-LNG, umjesto da se u potpunosti posveti zelenom metanolu kao pogonskom gorivu, pozivajući se na značajnu poziciju ove kompanije u pomorskoj industriji i na odgovornost koja sa njom dolazi, prema navodima ShippingWatch. Metanol ima različite stepene klimatske prihvatljivosti od kojih je najpodobniji zeleni metanol koji se dobija na dva načina – iz biomase i iz vodonika koji se dobija pomoću obnovljivih izvora energije. Smatra se da oba načina mogu omogućiti klimatsku neutralnost.
Kompanija se nalazi pod velikim pritiskom zbog svojih ciljeva da izvrši značajno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u svom poslovanju do 2040. godine. Nedavno, kompanija je najavila da planira da naruči između 50 i 60 novih brodova sa dualnim gorivom ukupnog kapaciteta od 800,000 TEU, od kojih će neka moći da plove na LNG. Kako navode, ovakav program obnove flote je ključan za održavanje konkurentnosti na brodarskom tržištu. Ekološke organizacije ističu da kompanija odstupa od svojih ranijih ekoloških obećanja i upozoravaju na opasnost davanja prednosti kratkoročnom profitu u odnosu na definisane obaveze u vezi smanjenja emisija štetnih gasova.
U ljeto 2021. godine, Svjetska banka je odbacila LNG kao održivu opciju za smanjenje emisija CO2 u pomorskoj industriji i ispunjenje klimatskih ciljeva Međunarodne pomorske organizacije (IMO) do 2050. godine. Istovremeno, vlasnici tereta – klijenti kao što su Ikea, Amazon i Unilever potpisali su zajedničku deklaraciju o korišćenju brodarskih usluga isključivo bez emisije štetnih gasova od 2040.
Međutim, glavno pitanje je u kojoj mjeri se može osloniti na zelena goriva u ovom trenutku zbog ograničenih raspoloživih zaliha i resursa za njihovu proizvodnju. U septembru 2023. godine, Maersk je pustio u rad prvi brod sa dualnim gorivom koji može raditi na metanol. Između 2025. i 2027. godine biće isporučeno preostalih 24 planiranih novogradnji na metanol. Isporuke iz brodogradilišta su počele, ali pojavljuje se veliki problem sa nabavkom zelenog metanola. Prema Larsu Jensenu (Vespucci Maritime), ukoliko bi se kompanije odlučile da naručuju samo novogradnje koje rade isključivo na zeleni metanol, postoji rizik da ti brodovi budu neupotrebljivi zbog nemogućnosti nabavke dovoljne količine goriva što bi rezultiralo oslanjanjem na starija plovila a to bi moglo do neke mjere ugroziti operativni kapacitet kompanije i povećati emisije štetnih gasova.
Prema Drewry-ju, sedam najvećih lučkih operatera zajedno čine 40% globalnog obima tereta u lukama. Vodeći globalni lučki operateri među kojima dominiraju azijski, nadmeću se za teret i tržišni udio. Singapurska PSA International zadržala je svoje vođstvo na tržištu u pogledu prometa kontejnera na njenim terminalima. Obim tereta u terminalskom poslovanju MSC-a porastao je za 10,3% u 2023. godini, dok su Maerskovi APM Terminals zabilježili pad od 1,2% u 2023.godini.
Stoga, jedno od rješenja koje brodarske kompanije koriste, koje im omogućava da ostanu konkurentne i funkcionalne dok se industrija prilagođava novim ekološkim standardima, jeste investicija u plovila na dualna goriva. Ova plovila pružaju fleksibilnost u upotrebi različitih goriva, omogućavajući vlasnicima brodova da koriste i konvencionalna fosilna goriva i alternativna zelena goriva. Međutim, plovila sa dualnim gorivom zahtijevaju specijalizovanu obuku posade i složeniji sistem održavanja, posebno kada je riječ o rukovanju i skladištenju goriva u gasovitom stanju. Kako naglašavaju stručnjaci iz industrije, prelazak na ovakva plovila zahtijeva potpuno nov način razmišljanja u čitavoj organizaciji, što uključuje obuku zaposlenih od pomoraca do obalnog osoblja.
Takođe, investicije u plovila sa duplim gorivom mogu biti značajne jer ukupni kapitalni izdaci (CapEx) mogu biti do 50% viši kada se uzmu u obzir troškovi konverzije. Ograničeni kapacitet brodogradilišta i proizvođača motora takođe može povećati ove troškove, što stvara dodatni pritisak na brodarske kompanije da pažljivo planiraju svoje dugoročne strategije.
Prema izjavi komercijalnog direktora Maerska Karstena Kildahla, najvažnije za klijente je da zelena tranzicija uspije, a u manjoj mjeri na kojem čistom gorivu novi brodovi plove odnosno, ono što klijenti gledaju su ukupne emisije a ne vrsta goriva koja se koristi.
Potpuni prelazak na zelena goriva je dugoročno neophodan za smanjenje globalnih emisija CO2 ove industrije koja trenutno iznosi 3.1% i ostalih emisija gasova sa efektom staklene bašte ali trenutna infrastruktura i dostupnost zelenih goriva nisu na nivou koji bi omogućio bezbjedan prelazak bez rizika po poslovanje velikih brodarskih kompanija. Iz svega navedenog, izdvajaju se sledeći problemi sa kojima se brodovlasnici susreću u procesu zelene tranzicije: vremenski period koji ova tranzicija iziskuje, nedostupnost zelenih goriva, nedostupnost adekvatne infrastrukture za snabdijevanje ovim gorivom, neophodnost obuke osoblja kao i veća cijena zelenih goriva.
Kombinovani pristup, koji uključuje upotrebu dualnih goriva je jedno od održivih rješenja, koje omogućava kompanijama da nastave da posluju i ostanu konkurentne, dok istovremeno rade na smanjenju emisija i prelasku na održivija goriva u budućnosti. Ovaj balans između ekološke odgovornosti i operativne fleksibilnosti biće ključan za uspjeh brodarskih kompanija u narednom periodu.
Priredila /dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
