15 C
Kotor

Slušaj online radio

ANIMA – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

ANIMA foto Boka News

25. novembrom Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, počinje Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama koju obeležava 1700 organizacija u više od 100 država svijeta, a koja se završava 10. decembra, Danom ljudskih prava.

Kao i svake godine ANIMA obilježava ovaj datum sa ciljem da ukaže da je uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama uslov razvoja pravednog, nenasilnog i bogatog društva. Svjetska epidemija COVID 19 osim tragičnih gubitaka ( života, ekonomije, slobode) povećava značajno stepen nasilja nad ženama. Najnovija istraživanja u svijetu i organizacije koje se bave nasiljem nad ženama kod nas potvrđuju navednu činjenicu. Godinama ukazujemo na faktore koji doprinose nasilju nad ženama u Crnoj Gori :

• Tzv. neoliberalne politike koje su stvorile društveno političke i ekonomske standarde koji doprinose sve većoj eksploataciji ljudskih i prirodnih resursa, korupciji, kriminalu i brutalnijem nasilju nad ženama.
• Ekonomsko nasiljem nad ženama – koje je prisutnije od svih drugih vrsta nasilja nad ženama u Crnoj Gori (strah od gubitka posla, mala plata, dugo radno vrijeme, bez dnevnih i godišnjih odmora, nesigurni ugovori, bez prava na porodiljsko, sve do mobinga i seksualnog uznemiravanja).
• Nesprovođenje i nepoštovanje usvojenih rezolucija, konvencija, zakona, nacionalnih akcionih planova kojim se uspostavlja ravnopravnost i zaštita ženskih prava.
• Militarizam i militarizacija društva- veće ulaganje u vojsku, policiju i oružje, vojne poligone, vojne škole, uništavanje prirodnih resursa.
• Stvaranje klime straha, podjela, zavjera, isključivanje onih koji drugačije misle povećava sumnju, nesigurnost i međuljudsko nasilje, strah od mogućeg rata.
• Nacionalizam, klerikalizam opstaje na patrijarhalnim kulturnim, običajnim i religioznim normama što uzrokuju bazičnu neravnopravnost muškaraca i žena.
• Nekažnjivost ratnih zločina i nesprovođenje tranzicione pravde (izostanak pravičnih suđenja, lustracije, informacija u obrazovanju, neuvažavanje prava i dostojanstva žrtava) što onemogućava suočavanje sa prošlošću i pomirenje u društvu.
• Fragmetirane i nesolidarne nevladine organizacije koje ne prepoznaju suštinu i rasprostranjenost nasilja nad ženama, ne analiziraju uzroke patoloških društvenih pojava već pažnju usmjeravaju samo na posledice i mogući uticaj na institucije a ne na promjenu konteksta u kojemu se vrši nasilje nad ženama.
• Zarobljene institucije prije svega Parlament, Vlada ali i institucije pravosuđa, obrazovanja, zdravstva koje nemaju političke volje a ni znanja da rješavaju ovo pitanje.
U promijenjenim uslovima, pred formiranje nove Vlade apelujemo na buduće eksperte da svako u svojoj oblasti definiše pitanje pozicije i prava žena sa stanovišta rodnih politika i na taj način stvori uslove za rješavanje neravnopravnosti i za demokratizaciju društva.
Pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca je u temeljima svih politika, kao prevencija različitog tretmana i institucionalnog nasilja i tako se treba tretirati, navodi se u saopštenju Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

Najčitanije