Inženjerska komora Crne Gore uputila je dopis svim svojim članovima – inženjerima hortikulture i pejsažnog uređenja, koji su angažovani na poslovima na Crnogorskom primorju, da prilikom planiranja ukrasnog bilja za uređivanje prostora, ne planiraju sadnju više vrsta palmi, kako bi se suzbilo širenje štetočinskog insekta palmin surlaš .
Na spisku vrsta i rodova palmi koje po preporuci Inženjerske komore, a na osnovi mušljenja Fotosanitarne uprave Ministarstva poljoprovrede i ruralnog razvboja, ne bi trebalo saditi su Areca catechu, Arecastrum romanzoffianum , Arenga pinnata, Borassus flabellifer, Brahea armata, Butia capitata, Calamus merillii, Caryota maxima, Caryota cumingii,Chamaerops humilis, Cocos nucifera, Corypha gebanga, Corypha elata, Elaeis guineensis, Howea forsteriana, Jubea chilensis, Livistona australis, Livistona decipiens, Metroxylon sagu, Oreodoxa regia, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Phoenix theophrasti, Phoenix sylvestris, Sabal umbraculifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia.
Iz Inženjerske komore podsjetili su da je u oktobru 2012. prvi put u Crnoj Gori na području Ulcinja, utvrđeno pristustvi štetnog insekta -crvenog plaminog surlaša, Rhyncophorus Ferrugineus (Oliver) koji izazova potpuno propadanje i uništenje palmi.
“U međuvremenu granice obilježenog područja na kome se sprovode fitosanitarne mjere protiv palminog surlaša su se znatno ptroširile, pa se ove mjere sprovode na čitavom Crnogorskom primorju, što znači da je rizik od infestacije palmi veliki i da za uređenje prostora ne bi trebalo koristiti gore navedene palme.”- stoji u dopisu Inženjerske komore.
Na području Tivta do sada je na na javnim i privatnim zelenim površinama infestacija palminim surlašem evidentirana kod 15-tak primjeraka kanarske palme, od kojih je Tivćanima najteže palo obolijevanje jedne skoro 100 godina stare palme na terasi hotela “Pine”, koja je karakteristično obilježje tog dijala grada. Iako to Ministarstvo poljoprivrede uporno negira, palme su se u Tivtu surlašem zarazile od odralih primjeraka te vrste drveća koje je za uređenje zelenih površine proteklih par godina preko podgoričke firme “Kalia”, iz inostranstva uvezao elitni tivatski nautički centar Porto Montenegro. Među drvoredima palmi na obali luksuzne marine je i nekoliko koje su u međuvremenu zbog bolesti, posječene do korena, kao i par primjeraka kod kojih je uklonjna čitava krošnja i dio debla pri vrhu stabla, u nadi da će se nakon te radikalne metode,tzv.dendrohirurgije, stablo ipak regenerisati.
