Most na Velikom jezeru u sklopu Nacionalnog parka Mljet, nakon što je skupa s mlinicom, koju su pokretale izmjene plime i oseke, izgrađen u 15. stoljeću za potrebe benediktinskog samostana, a srušen je iza 2. svjetskog rata zbog interesa predsjednika bivše države Josipa Broza Tita, uskoro će zasjati u punom sjaju, još veći i ljepši nego što je nekada bio. Naime u tijeku je obnova mosta koji će omogućiti lakše povezivanje Nacionalnog parka, ali će pomoći i mještanima i vatrogascima da obavljaju svoje svakodnevne potrebe.
Priča o bendediktincima, koji su na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru na Mljetu izgradili jedinstven samostan, seže još u sedmo stoljeće kada su iz talijanske pokrajine Apulije s poluotoka Monte Gargano, gdje je bilo središte benediktinskog reda iz Pulsana, na Mljet stigla tri redovnika Vilim, Šimun i Marin. Do kraja sedmog stoljeća dovršena je gradnja samostana i crkve.
Veliki most i mlinica između Solinskog kanala i velikog jezera, koja melje snagom plime i oseke izgrađeni su u 15. stoljeću. U 17. stoljeću obitelj Gundulić i Dubrovačka republika pomažu izgradnju zidina oko samostana i crkve sv. Marije te je tada samostan dobio svoj današnji izgled. Most i mlinica preživjeli su turske napade na benediktinski samostanski kompleks.
Nakon ukidanja benediktinskog reda od strane francuske vlasti u Ilirskim provincijama, djelovanje benediktinaca na mljetskim jezerima prestaje, samostan propada, a posebno most i mlinica.
Nakon 2. svjetskog rata predsjednik novonastale države Jugoslavije Josip Broz Tito traži idealno mjesto gdje bi mogao smjestiti svoju rezidenciju, koja je morala zadovoljavati više uvjeta. Osim ljepote prirode i izoliranosti trebala je biti i dobro utvrđena, ali i omogućiti predsjedniku brzi dolazak i odlazak. Tada uz Brijune u obzir dolazi i Mljet, odnosno benediktinski samostan na otočiću u Velikom jezeru. Kako bi se Titu, omogućio brži ulazak i izlazak iz jezera 1958. godine most i mlinica su srušeni. U međuvremenu je rezidencija predsjednika ipak utvrđena na Brijunima, a nakon 1997. Samostanje vraćen benediktincima, pa Dubrovačkoj biskupiji.
Veliki most, doživio je trenutak za svoju obnovu, na žalost bez mlinice. Uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, NP Mljet pokrenuo je ove godine projekt vrijedan 12,5 milijuna kuna koji podrazumijeva rekonstrukcija Velikog mosta s uređenjem pristupnih pješačkih staza, pristaništa za brodove i kupalište prilagođenih osobama s invalititetom, izgradnju stanice za punjenje električnih vozila i brodova te nabavu električnog broda.
Cijena mosta je 2,5 milijuna kuna, a njime će se povezati kružna šetnica od 11 kilometara oko Velikog jezera i omogućiti brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera. Usto, u slučaju nepogode, vatrogasci će brže moći stići na mjesto požara.
Projekt novog mosta napravljen je još 2011. Raspon mosta 3 puta veći nego što je bio stari jer je kanal proširen s 5 na 14 metara. Most je dugačak je 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 4 metra i 12 centimetara. Iako je Uprava Nacionalnog parka lokacijsku dozvolu ishodila još 2011., cijeli projekt je bio na čekanju zbog rješavanja pitanja pomorskog dobra na mjestu gdje treba biti most. Vlada je u travnju ove godine donijela odluku o davanju koncesije NP-u za upotrebu pomorskog dobra na 30 godina uz godišnju naknadu od 18.945,00 kuna.
Izgradnja mosta je pri kraju, očekuje se da će kroz dvadesetak dana biti završen, no svečano otvaranje održat će se na proljeće kad je planiran završetak ostalih popratnih sadržaja.
K. Fiorović
