S hiljadama putnika kruzeri imaju sve uslove da postanu eksplozivna žarišta covida-19. Tomu svjedoči više primjera, no teško je procijeniti u kojoj mjeri taj sektor pridonosi pandemiji.
“Utvrdili smo da ti brodovi mogu biti golemi inkubatori”, kazao je nedavno u razgovoru za AFP francuski državni sekretar za vanjske poslove Jean-Baptiste Lemoyne.
Od pojave novog koronavirusa u Kini potkraj 2019., nekoliko kruzera bilo je žarište bolesti koja je do sada odnijela više od 135.000 ljudskih života u svijetu.
Primjer kruzera Diamond Princess, koji je bio prvi, tipičan je.
Na brodu je bilo više od 4000 ljudi koji su u karanteni na moru kod Yokohame proveli cijel februar.
Zaraženih na brodu na kraju je bilo više od 700, a do kraja marta umrlo je desetak ljudi.
Slijedili su drugi kruzeri, postavši goleme tempirane bombe kojima više luka nije željelo dopustiti pristajanje dok se epidemija među putnicima širila.
Florida je zadnjih dana primila, više ili manje nerado, nekoliko brodova zahvaćenih koronavirusom; Zaandam, Coral Princess, Costu Magicu…
To ne čudi. Naučna istraživanja redovito dokazuju da su morski kruzeri mjesta na kojima se ubrzano šire infekcije poput gripe ili gastroenteritisa.
“Sanitarni rizik je poznat”, kazao je za AFP liječnik Jean-Pierre Auffray, predsjednik Udruženja za pomorsku medicinu.
“Sama svrha kruzera je druženje i poticanje socijalizacije”, istaknuo je.
“Nude puno animacija: bazeni, wellnes centri, sportske dvorane, zabave, restorani… Stvara se koncentracija populacije i koncentracija aktivnosti”, objasnio je.
S obzirom na taj rizik, je li taj sektor reagovo je dovoljno brzo? Pitanje ima dva aspekta.
S jedne strane, nudeći krstarenja predugo kruzerske kompanije možda su dovele u opasnost vlastite klijente, tim više što su oni u prosjeku starije životne dobi, a koronavirus je smrtonosniji upravo za tu dobnu skupinu.
Nadalje, mogli su pridonijeti širenju epidemije svijetom iskrcavajući putnike koji su i ne znajući bili nositelji koronavirusa.
Plovili do sredine marta
U prilog optužbama za lakomislenost, floridsko pravosuđe istražuje jednog od giganta u tom sektoru, kompaniju Norwegian Cruise Line, osumnjičenu da je prodavala krstarenja koristeći se lažnim argumentima.
Na primjer: “Koronavirus može preživjeti samo na hladnoći, Karibi su dakle izvrstan izbor za krstarenje”, navodi se u sudskom priopćenju te države. Norwegian to nije želio komentirati.
Kruzerske kompanije pričekale su sredinu marta da bi kolektivno obustavile plovidbu.
U tom trenutku u svijetu je zaraženo bilo oko 140.000 ljudi, što je jako mali udio populacije, ali više nije bilo sumnje da je posrijedi eksponencijalni rast.
“Lako je ‘a posteriori’ govoriti da je možda trebalo postupiti drugačije, ali pažljivo smo pratili situaciju, oslanjajući se na smjernice i informacije koje su davale države i zdravstvene vlasti”, rekao je AFP-u Roger Frizzell, PR najveće svjetske kruzerske kompanije American Carnival, vlasnika broda Diamond Princess.
Ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tada davala tek površne preporuke, s fokusom na Aziju, i podsjeća da je njegova kompanija tada već zabranila ukrcavanje putnika koji su stigli iz Kine.
U svakom slučaju, aktivnosti u sektoru zaustavljene su postupno.
Po podacima koje je AFP dobio od glavne svjetske federacije u sektoru, CLIA-e, gotovo sedmina kruzera, nekih četrdesetak brodova, još je uvijek plovilo morima s putnicima 20. marta.
Početkom aprila, taj udio pao je na jednu dvadesetinu svjetske flote.
Koliko su kruzeri i dalje opasnost za svijet?
Kao upozorenje može poslužiti primjer Australije, gdje je početkom aprila bilo potvrđeno više od 6000 zaraženih. Više od polovice tih ljudi došlo je iz inostranstva, po podacima ministarstva zdravstva, a među njima oko trećine stiglo je jednim kruzerom.
Ministarstvo nije objavilo o kojim je brodovima riječ, ali jedan od njih privukao je pozornost javnosti, toliko da je policija pokrenula istragu: Ruby Princess, također u vlasništvu kompanije Carnival, iskrcao je sredinom marta 2700 putnika, od kojih su neki imali simptome slične gripi.
Australija je definitivno na jako dobrom putu da uspori širenje virusa. Postoji dakle malen rizik da će kruzeri biti izvorište velike epidemije u toj zemlji. No teško je reći u kojoj se mjeri može generalizirati na njezinu primjeru.
“Po mojem saznanju, ne postoji primjer u povijesti da je neki kruzer bio izvorište ili akcelerator epidemije”, rekao je AFP-u epidemiolog Mircea Sofonea.
“Avioni imaju daleko veći potencijal da to budu, jer ljudi putuju na daleko veće udaljenosti i presjedaju u zračnim lukama koje su zračna čvorišta”, rekao je.
Istaknuo je da krstarenja, s obzirom na to da dugo traju, ostavljaju barem vremena za identifikaciju dijela zaraženih, premda je trenutačno nejasno koliki je udio asimptomatskih nositelja virusa.
“Kada je riječ o avio saobraćaju, ljudi se zaraze i potom ih gubite iz vida. I nemate načina staviti u karantin one koji su zaraženi”, zaključio je Sofonea.
