Monografija „Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrna“ u izdanju Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) i Instituza za mora i priobalje iz Dubrovnika, predstavljena je danas u Kotoru.
Publikacija namijenjena široj, a ne samo naučnoj javnosti, sadrži osnovne podatke i fotografije ukupno 38 novih (alohtonih) svrsta biljnih i životinjskih morskih organizama čije je prisustvo proteklih godina evidentirano u vodama i na obalnom rubu juga Hrvatske Crne Gore i albanskog dijela Jadrana. Ova knjiga jedan je od rezulata dvogodišnjeg zajedničkog projekta istraživanja novih vrsta u vodama južnog Jadrana koju su sproveli kotorski i dubrovački institut, a finasirala Ministarstva nauke Crne Gore i Hrvatske.
Alohtone (neautentične) vrste za jedan ekosistem, u njega dospijevaju namjernim ili slučajnim unošenjem. Nove biljne i životionjske vsrte koje se pojavljuju ili već stalno nastanjuju Jadran u njega dolaze prirodnim putem – iz Atlantskog okeana kroz Gibraltarski tjesnac, odnosno iz Crvenog mora kroz Suecki kanal, ili sa balastnim vodama trgovačkih brodova koji dolaze u jadranske luke iz dalekih krajeva svijeta. Neke od tih vrsta poput alge caulerpa racemosa, vrlo su invazivne i u Jadranu nemaju prirodnog neprijatelja, te se brzo šire i uništavaju „domicilnu“ morsku floru i faunu.[quote_box_right]U vodama Boke je evidentirano i prisustvo jedne vrste škampa (Farantepenaeus aztecus)koji je unesen balastnim vodama iz Meksičkog zaliva[/quote_box_right]
„Vjerujemo da će ova publikacija doprinijeti da se šira javnost bolje upozna sa problemima koje mogu prouzrokovati alohtone vrste, te da će omogućiti nadležnim službama sprovošenje adekvatnih mjera u odbrani od invazivnih vrsta i za očuvanje biodiverziteta.“- kazao je direktor IBMK dr Mirko Đurović podvlačeći izvanrednu saradnju koju ta naučna ustanova ima sa kolegama sa Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.
„Zahvaljujuči klimatskim promjenama u Jadran će sve više ulaziti tropske i supropske vrste. U svijetu se problemu alohtonih i invazivnih vrsta pristupa na regionalni način, jer priroda ne poznaje administrativne granice. Stoga i mi ovdje govorimo o regiji jer ono što je danas kod vas u Crnoj Gori, sutra će doći i u Hrvatsku. Zajendički napravili smo ovu monografiju za najširu javnost kako bi svi ljudi lako mogli prepoznati nove vrste u Jadranu kada ih sretnu i o tome informisati naučnike koji će dalje pratiti stanje.“- istakao je dr Davor Lučić iz Dubrovnika.
Među organizmima novopridošlim u Jadran ima svega – od planktona, preko algi, rakova, puževa, školjki do čak 19 novih vrsta riba. Neke od novih vrsta poput četvorozupke ili fugu ribe kako je zovu Japanci, mogu biti opasne za ljude jer je njihovo meso otrovno ako se pravilno ne pripremi, dok druge vrste, poput plavog raka (Callinectes sapidus) su jestive i svojom brojnošću mogu predstavljati novu vrstu zanimljivu za ekonomsku eksploataciju za ovdašnje ribare. U vodama Boke je evidentirano i prisustvo jedne vrste škampa (Farantepenaeus aztecus)koji je unesen balastnim vodama iz Meksičkog zaliva, a čije izlovljavanje u postojbini te vrste, prestavlja temelj ribarske ekonomije na istočnoj obali SAD. U južnom Jadranu populaciju je uspostavila i barakuda (Sphyraena viridensis)
Alohtone i invazivne vrste jedan su od glavnih problema za sva mora svijeta, uz zagađivanje , preveliki izlov i uništavanje staništa morskih oranizama. Zbog toga je potrebno pratiti unos i širenje novih vrsta, pa će predstavljana monografija, u štampanoj i elektronskoj verziji, prema riječima dr Vesne Mačić sa IBMK, biti podijeljena ribarima, roniocima i svim „ljudima koji poštuju i razumiju more i sa kojima mi redovno sarađujemo“.
„U južnom Jadranu je evidentirano prisustvo ovih novih 38 vrsta koje su većinom tzv. lesepski migranti što su u Sredozemlje stigli kroz Suecki kanal. Na sjevernom Jadranu problem je još i veći jer tamo,prema nekim autorima ima i do 100 novih vrsta koje su unešene većinom balastnim vodama brodova koji dolaze u velike sjevernojadranske luke.“- istakla je dr Mačić dodajući da u Crnoj Gori ne postoji zvaničnma državna Stretegija za alohtone vrste, ali se očekuje da će makar dio odgovora na taj problem, sadržati nova Strategija o biodiverzitetu na kojoj se radi.
