Kao ekskluzivna avio destinacija, Dubrovnik je najveća žrtva ovogodišnjeg pohoda korone, o čemu najbolje svjedoče brojke. Kroz Zračnu luku Dubrovnik u julu su prošla 59.133 putnika. Lani njih 514.723. Doseglo se tek 12 posto lanjskih julskih rezultata. Bilo je 791 slijetanje, lani 2235…
Zračna luka Dubrovnik prošle je godine primila gotovo tri miliona putnika. U sedam mjeseci 2020. kroz Čilipe je prošlo nešto malo više od 146 tisuća putnika. Da COVID-19 nije pomrsio račune, pretpostavka je da bi zračna luka u prvoj polovini avgusta dočekivala svojeg dvomilijuntog putnika.
Brojke dovoljno govore. Posebno jer se uspoređuju s rekordnom 2019. godinom, kada je promet bio za 13 posto veći od onog godinu prije, s rekordnih 2,9 milijuna putnika, prihodima od 468,5 milijuna kuna i neto dobiti od otprilike 100 milijuna kuna. U prosincu lani direktor Frano Luetić govorio je o očekivanom rastu broja putnika u 2020. za četiri do pet posto, što bi značilo da bi dubrovačka zračna luka ove godine dosegnula i tri milijuna putnika.
Najesen – lošije
No, zdravstvena ugroza u trenu je zaustavila sva očekivanja. Ipak, napravljen je odmak od najcrnjeg scenarija. Dubrovačka zračna luka ponovno je povezana s europskim odredištima. No, iako smo trenutno povezani s 46 destinacija, to sutra ne mora biti slučaj zbog neizvjesnosti korona-vremena.
Zbog neizvjesnosti ove situacije, teško je prognozirati koliki će u konačnici biti pad broja putnika u odnosu na lani. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji kako kod nas, tako i u zemljama iz kojih nam dolaze gosti.
– Što se tiče prognoze prometa, računam da bismo u avgustu mogli ostvariti 20 posto lanjskog prometa u tom mjesecu. Ali to je vrlo nezahvalno govoriti jer ono što je danas već sutra može biti dijametralno suprotno. Ne očekujem velik broj putnika, prvenstveno zbog toga što smo od rujna pa nadalje imali većinom goste iz Amerike, Koreje, Kine i Australije, a tih gostiju uopće nema na europskom tržištu – kaže direktor Sektora komercijalnih poslova ZL Dubrovnik Ivan Maslać.
Optimizam bude ostvarenja u prometu privatnih zrakoplova.
– Trenutačno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine imamo i povećanje od 20 posto. Otprilike se držimo gotovo jednako kao i prošle godine, što je fantastično. Tu jako dobro stojimo, za razliku od drugih zračnih luka u Hrvatskoj. Imamo sve uvjete za opsluživanje tih zrakoplova na najbolji mogući način. Naravno, i potražnja za Dubrovnikom je odlična što se tiče VIP gostiju – kaže Maslać i navodi podatak:
– U julu je lani bilo 718 slijetanja i uzlijetanja privatnih zrakoplova, a ove godine 676, što je 94 posto lanjskih ostvarenja u srpnju, i to je odličan broj.
Kruzera ni za lijek
Dubrovački turizam, budući da smo ponajprije aviodestinacija, trpi zbog manjka zračnih veza. No, dodatni je udarac i stopostotni zastoj kruzing turizma. Prošle je godine u gruškoj luci bilo oko 500 ticanja kruzera kojima je u Grad stiglo 800 tisuća turista. Takve su brojke bile u najavi i za 2020. No, sredina je kolovoza, kruzera ni za lijek.
– Nikakvih ozbiljnih upita nismo imali do sada od kompanija, da su pokazale interes za dolazak kruzera na našu obalu – kaže nam ravnatelj Županijske lučke uprave Blaž Pezo.
Spomenimo, gradonačelnik Mato Franković zatražio je od Nacionalnog stožera civilne zaštite izmjenu uredbe o zabrani uplovljavanja brodova s više od dvjesto putnika u hrvatske luke jer kruzing kompanija MSC, koja je najavila otvaranje programa za Sredozemlje, nije uvrstila Dubrovnik u svoj program kružnih putovanja.
Naime, gradonačelnik spomenutu uredbu smatra ograničavajućim faktorom jer su “predstavnici kompanije MSC ranije iskazali interes za uključenje Dubrovnika u program putovanja”. Po svemu sudeći, zeleno svjetlo Stožera mogli bi dobiti, kao i preporuke kojih će se trebati pridržavati i kompanije i luke prilikom uplovljavanja brodova s više od 200 putnika.
– Spremni smo. Što se tiče tih brodova, načini i protokoli o zdravlju i sigurnosti su stroži nego bilo gdje drugdje. Kontrole su rigorozne jer njima nije u interesu da im se dogodi bilo kakva zaraza na brodu. Ljudi se ne ukrcavaju dok nije sve sigurno. Mi smo kao luka i kao destinacija spremni, imamo infrastrukturu, sve što je potrebno da bismo to odradili. I naravno da pozdravljamo te njihove stroge mjere, jer štiteći sebe, štite i nas – tvrdi Pezo.
