Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor Adela Barba saopštila je da turizam u Kotoru mora biti održiv i elitan, jer se kao takav zalaže za očuvanje i zaštitu prirodne sredine, kulturnog nasljeđa i za bolji život ljudi u lokalnoj zajednici.
,,Kotor je UNESCO-ov grad i zaštićena svjetska kulturna baština. Kotor je biser, a biseri se ne nude svakome”, kazala je Barba.
Kako je objasnila, grane turizma u kojima Kotor može postići značajne finansijske efekte, otvoriti mnoga radna mjesta za obrazovane mlade ljude i ponuditi uslugu koja se traži u globalnom trendu kada je turizam u pitanju, su ekoturizam, turizam kulturnog nasljeđa, gastro i wellness turizam i nautički turizam.
,,Kotor po prinudnim resursima može uspješno razvijati ekoturizam, koji proističe iz načela održivog turizma, ali je još više fokusiran na očuvanje okoline, razumjevanje i konzervaciju. Ekoturisti su osobe koje nikada neće odsjesti u hotelu zarad čije izgradnje je uništen čitav jedan ekosistem. Ekoturista će skupo platiti da osjedne u hotelu ili autentičnoj seoskoj kući i na poljoprivrednom gazdinstvu koje nudi svoje ekološke proizvedene proizvode.
Hoteli se mogu prilagođavati ekoturistima tako što će, na primjer, koristiti solarne ploče za uštedu energije, filtrirati vodu tako da se može upotrijebiti više puta, za pripremu obroka koristiti samo lokalne proizvode i slično. Ekoturizam je najbrže rastuća vrsta turizma u svijetu! Svake godine broj ekoturista u svijetu se poveća za minimum 30 odsto. Pojavljuje se i nova vrsta ekoturizma – urbani ekoturizam, koji se odnosi na obilazak gradova na način koji će minimizirati negativne uticaje po lokalno kulturno nasleđe i doprinijeti njegovoj dodatnoj zaštiti i očuvanju”, navela je Barba.
Napominje da se sve češće i domaće i strane destinacije promovišu turistima kao mjesta idealna za pravi odmor, gdje će se bolje osjećati, otarasiti se stresa, usporiti proces starenja, izgubiti kilograme ili dobiti terapiju za određene dijagnoze. ,,Turisti koji putuju kako bi povratili svoje psiho-fizičko zdravlje, mentalni i duhovni mir, učestvuju u wellness turizmu. Isto je i sa zdrastvenim turizmom, koji podrazumijeva putovanja kako bi se riješili nekog svog problema, estetskog, dentalnog i slično…”
Prema njenim riječima, najveću komparativnu prednost u turističkoj ponudi koju Kotor ima je turizam kulturnog nasljeđa. ,,Ovaj segment tržišta fokusiran je na turiste koji žele doživjeti mjesta i događaje koji autentično predstavljaju priče i ljude iz prošlosti i sadašnjosti. Festivali, rituali, muzeji, pozorišta, istorijski resursi – sve su to elementi turizma kulturnog nasljeđa”, objašnjava Barba.
Ona je napomenula i da hrana postaje sve bitniji element turističke promocije (gastro turizam), kako destinacija tako i pojedinih hotela/restorana, a da su putovanja turista, motivisana isključivo gastronomskom ponudom destinacije ili nekom gastronomskom manifestacijom, sve češća. ,,Turisti sada traže iskustva poput posjete i boravka na lokalnim farmama, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima u autentičnim kućama i prirodnom okruženju, posjete vinarijama, kućama meda, starim mlinovima i uljarama uz degustaciju proizvoda”, kazala je Adela Barba.
Barba se osvrnula i razvijanje nautičkog turizma u Kotoru: ,,On treba da bude “tiha luka” za prijem i sidrenja jedrenjaka i jahti, čiji će vezovi biti opremljeni sa svim onim što jedan takav gost traži, počev od obezbjeđene struje, vode, Wifi-a, selektivnog odlaganja otpada…”.
Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor upozorila je da izletnički turizam treba uskladiti u mjeri i obimu u kojem neće ugrožavati strateške grane turizma.
“U svim navedenim oblastima razvoja (održivosti, zelenoj ekonomiji i kulturi) Kotor treba da postane i centar okupljanja regionalnih, evropskih i svjetskih stručnjaka i znalaca iz pojedinih oblasti u okviru okruglih stolova, konferencija i naučnih skupova, što takođe predstavlja jedan vid turističke grane”, zaključila je Barba.
