5.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Na području Boke Kotorske 75 divljih deponija

Sa konferencije – foto B.M

Kotor i Tivat će imati problem, a to su golf tereni koje planira „Luštica Bay”, zato što se hemikalije koje će se koristiti na golf terenima apsorbuju i ulaze u podzemne vode, a zatim u bunare stanovništva, upozorila je Patricija Pobrić, predsjednica NVO „Naša Akcija” koja je partner na projektu „YOUth Drive”.

U okviru ovog projekta u četvrtak je na konferenciji u hotelu „Kataro” predstavljena analiza postojećeg stanja u oblasti zagađenja voda, a bilo je riječi i o upravljanju otpadom. Pobrić ističe da je rađena analiza stanja ilegalnih deponija na području tri bokeljske opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi,te da su građani slali fotografije, a volonteri i koordinatori izlazili na teren i mapirali ih.

-Našli smo 75 takvih lokacija. Uvrstili smo ih u jedan program sa tačkicama, kako bi imali GPS lokacije, i kako bi taj link mogli da naknadno da pošaljemo svim komunalnim preduzećima i onda da „trekujemo” kada se neka očisti. Tri lokacije smo očistili na Međunarodni dan čišćenja obale, tako da smo na mapi stavili tačkice zelene boje, jer smo ta tri odlagališta očistili. Komunalno Kotor doo juče je očistilo dionicu duž puta Kotor-Budva, gdje je dosta ilegalnih odlagališta, tako da smo i to „ozelenila” – kazala je Pobrić izrazivi nadu da će se uspostaviti saradnja sa komunalnim preduzećima Kotora, Tivta, i Herceg Novog kako bi se očistile svih 75 lokacija. Navela je i da su pojedina odlagališta blizu vodotoka i istakla da je planirano da se uzmu uzorci vode i ustanovi koliko odlagališta utiču na vodotoke.

Profesor Radoslav Udovičić, ekspert za zaštitu životne sredine, kaže da moramo sačuvati vazduh i klimu, prirodne ljepote i graditeljsko nasleđe i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.

– Da bi sve to realizovali moramo se adekvatno brinuti o otpadu. Znači racionalno upravljanje otpadom, sanacija i ukidanje divljih deponija i reciklaža ambalažnog otpada. Težnja je da upravljanje otpadom bude što jeftinije, da imamo što manje deponovanja, odnosno jednog dana, spaljivanja. Veliki problem je i građevinski otpad koji je rudno bogatstvo, sirovina, a svaki iskop može se iskoristiti- rekao je Udovičić.

Voditelj projekta Lucija Kvesić saopštila je da kroz analizu stanja na terenu u hercegovačkoj županiji detektovano preko 200 divljih deponija, što je, navodi, dosta poražavajuće.

Projekat se realizuje u okviru Prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora, i finansira ga Evropska unija. Projekat implementira Udruga za razvoj okoliša i kulturu Eko ZH, u saradnji sa partnerskom organizacijom NVO „Naša akcija” iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru. Ukupna vrijednost projekta je 280.000 eura, od kojih EU finansira 230.000 eura.

Kolobarić: Ako ne bude ekologije duše, džaba sve

Iznoseći podatke na svijetskom nivou, saradnik na projektu Jozo Kolobarić naznačio je da u svijetu živi 7,5 milijardi ljudi, od čega 50 odsto živi u urbanim područjima.

– Ljudski učinci su klimatske promjene, zbog kojih gubimo obrise godišnjih doba, pa iz čizama ulazimo u japanke, dok su tablete za mentalno zdravlje najprodavaniji ljekovi. Sada imamo djelove svijeta gdje se uopšte ne može živjeti. To su činjenice. Za ekologiju je bitno mijenjanje vrijedonosnog sistema u glavi; ako ne bude ekologije duše, džaba sve, ocjenio je on dodavši da edukacija o potrebi razdvajanja otpada treba da počne od vrtića i osnovnih škola. Crna Gora ima dobru infrastrukturu i manje divljih deponija nego Bosna- kazao je Kolobarić.

/B.M./

Izvor:Dan

Najčitanije