U Art radionici Lazareti prošlog mjeseca predstavljena je knjiga karstologa Iva Lučića ‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’. U njoj autor pokušava naći odgovor zašto najpoznatiji krš na svijetu nije dovoljno poznat ni priznat, no na neki način ga i popularizirati pa štivo prate brojni slikovni dokumenti.
Nažalost, kako je objasnio Lučić, percepcija krša je uglavnom pejorativna unatoč činjenici da je svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša. Razlog tomu je dobrim dijelom, kako je rekao, u samoj znanosti. Zbog toga on je odlučio kršu pristupiti na sasvim nov način.
– O angažmanu čovjeka koji se do te mjere interpolirao u prirodu na način da je on postao presudan faktor ne mogu govoriti samo prirodnjaci. Kršu sam tako pristupio do dosada netipičnog stanovišta. Posrijedi je pokret unutar humanističkih znanosti koji se naziva ‘prostorni obrat’, a koji je ljudsku povijest počeo promatrati ne isključivo kroz vrijeme već prostor. Postoje cijele knjižnice o okolišu koje propitivaju do koje mjere čovjek može intervenirati u prirodu, a da ne izazovu promjene koje su očite te je ova knjiga moj doprinos tim nastojanjima – objasnio je Lučić za DuList uz kojeg su ‘Presvlačenje krša’ dubrovačkoj javnosti predstavili prof. dr. Dražen Perica i Ivan Viđen.
Portal Boka News u saradnji sa autorom Ivom Lučićem iskazao je interes da ovo vrijedno dijelo predstavi čitalačkoj publici u Boki Kotorskoj kada to dozvoli epidemiološka situacija
Na metaforičkoj razini, ona donosi sliku prirode krša koju vidi kao hitinski oklop kukca ili pak kao zmijski svlak. Naime, kako i stoji u opisu knjige, zajednice stvaraju kolektivnu sliku svijeta u kojoj najčešće žive kao u oklopu, ‘nose’ je kroz određene historijske epohe, a potom, kad je prerastu, bolno odbacuju, baš kao što kukci presvlače svoj oklop. U podzemlju krša ljudska je civilizacija smjestila svoje najgore strahove, nazvavši ih paklom. Prevladavajuća slika prirode na početku 21. stoljeća pokazuje se ozbiljnom kočnicom razvoju društva. Ona vapi za novim svlakom, temeljenim na prirodnim činjenicama i humanističkim vrijednostima.
‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’ proizvod je Lučićeva desetogodišnjeg istraživanja sažetog na više od 600 stranica. Ono u središtu ima Popovo polje kao jedan od najreprezentativnijih krških krajolika, a kao širi okvir Dinarski krš kojeg Lučić analizira kroz tri interdisciplinarne platforme – karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.
Inače, Ivo Lučić javnosti je poznat kao aktivist te je pokretač i koordinator projekta istraživanja, popularizacije i zaštite pećine Vjetrenice (1999-2009), u okviru kojeg je Vjetrenica potvrđena kao mjesto s najvećom podzemnom biološkom raznolikosti te je kandidirana na Popis svjetske baštine.
/DuList/
U Fokusu Popovo polje – jedan od najmarkantnijih krških krajolika – sa promocije u Zagrebu krajem 2019.
Autor je podsjetio da su dijelovi Dinarskog krša ispravno valorizirani u sustavu zaštite prirode pa je tako svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša, a samo dva od 11 parkova prirode nema veze s kršem, ali to ne mijenja bitno lošu javnu sliku krša.
Uzrok je dijelom u samim znanostima, ali ponajviše u općoj slici svijeta koja se promiče u javnom sustavu upravljanja okolišem, naglasio je Lučić i dodao da to dobro ilustrira nedavno “miniranje” kandidature Dinarskog krša za UNESCO-vu listu.
Lučić je zaključio da klimatska kriza ima zajednički uzrok s problemima s kojima se susreće ta iznimna prirodna pojava u svojoj domovini.
Istraživanje u fokus stavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, a kao širi okvir drži cjelinu Dinarskog krša, koje autor izlaže kroz tri interdisciplinarne platforme: karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.
Ističe i da je prirodoslovlje stvorilo pojam Dinarskog krša koji je gotovo nepoznat izvan stručnih krugova. Tehničke znanosti su, pritom, mitologizirale hidroenergiju krških rijeka, a društveno-humanističke znanosti pripomogle stvaranju pojma dinarske kulture kojoj je glavno obilježje mentalitet “kratkog fitilja”.
/Hina/
