Foto: Ilustracija / Shutterstock
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s rizikom da bi Iran mogao zatvoriti moreuz Bab el-Mandeb ukoliko dođe do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, što bi dodatno smanjilo snabdijevanje naftom na već ozbiljno poremećenom tržištu.
Bab el-Mandeb jedno je od ključnih svjetskih trgovačkih čvorišta koje povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i Arapskim morem. Taj moreuz predstavlja važan alternativni pravac za transport nafte nakon što je izvoz kroz Hormuški moreuz smanjen zbog iranskih napada na tankere i teretne brodove, prenosi SEEbiz.
Saudijska Arabija povećala je protok nafte kroz svoj naftovod Istok–Zapad nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, preusmjeravajući milione barela dnevno ka Crvenom moru. Ta nafta potom prolazi kroz Bab el-Mandeb prema Aziji, što je djelimično nadoknadilo gubitak snabdijevanja ključnih ekonomija poput Japana i Južne Koreje.
Prema podacima kompanije Kpler, izvoz nafte i naftnih derivata kroz Bab el-Mandeb gotovo je udvostručen – sa 3,9 miliona barela dnevno u februaru na 7,2 miliona barela dnevno u aprilu, nakon američkih i izraelskih napada na Iran.
Iranska Revolucionarna garda zaprijetila je u ponedjeljak zatvaranjem Bab el-Mandeba ukoliko Izrael ne obustavi napade u Gazi i Libanu, prenijela je iranska državna novinska agencija Tasnim. Teheran insistira da svaki mirovni sporazum sa SAD-om mora uključivati i povlačenje Izraela iz Libana.
Prema riječima Matta Smitha, direktora istraživanja tržišta roba u Kpleru, zatvaranje Bab el-Mandeba presjeklo bi tok saudijske nafte prema Aziji.
„To bi predstavljalo novi nivo eskalacije i imalo bi značajan uticaj na tržište“, rekao je Smith, dodajući da je upravo protok nafte kroz Crveno more jedan od razloga zbog kojih nije došlo do snažnijeg rasta cijena sirove nafte.
Cijene američke sirove nafte porasle su za osam odsto nakon iranske prijetnje zatvaranjem moreuza. Iako su se djelimično smanjile nakon što su Izrael i Liban postigli dogovor o primirju, ostaje neizvjesno da li će ono zaista biti sprovedeno.
Iranski saveznik u Libanu, Hezbollah, odbacio je sporazum o primirju. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael mora razoružati Hezbollah i demilitarizovati Liban.
Primirje između SAD-a i Irana i dalje je krhko. Vašington i Teheran su početkom sedmice razmijenili vatru u području Hormuškog moreuza. Smith smatra da bi eventualna eskalacija američkih vojnih aktivnosti mogla podstaći Iran da odgovori ciljajući Bab el-Mandeb.
Iranski saveznici, Huti u Jemenu, do sada su uglavnom ostali po strani. Oni su od 2023. do 2025. godine napadali trgovačke brodove u Crvenom moru kao odgovor na izraelske vojne operacije u Gazi. Zbog toga je saobraćaj kroz Bab el-Mandeb značajno opao i nikada se nije u potpunosti oporavio.
Administracija Donalda Trumpa vodila je 52-dnevnu vazdušnu kampanju protiv Huta, koja je okončana u maju 2025. godine postizanjem primirja. SAD su obustavile napade u zamjenu za prekid napada na brodove pod američkom zastavom u Crvenom moru.
Prema riječima Jacka Kennedyja, rukovodioca odjeljenja za procjenu rizika zemalja Bliskog istoka u S&P Global Market Intelligence, Huti možda čekaju odluku iranskog rukovodstva o tome da li je povoljno otvoriti još jedan front sukoba.
Smith smatra da Hutima ne bi bilo potrebno mnogo da ozbiljno poremete plovidbu kroz Bab el-Mandeb.
„Ne bi morali gađati svaki tanker koji prolazi tim putem. Dovoljno bi bilo nekoliko pažljivo odabranih meta da brodarske kompanije počnu izbjegavati taj pravac“, rekao je analitičar Kplera.
