„Ovom inicijativom u velikoj mjeri bi se rasteretio drumski saobraćaj i kolaps koji je evidentan u ljetnjoj turističkoj sezoni, a podstakao bi se razvoj ekološkog saobraćaja. Takođe, ovim predlogom značajno će se i skratiti vrijeme koje je građanima iz Stoliva, Mua i Prčanja potrebno da stignu od posla do kuće i turistima za obilazak Starog grada – saopšteno je iz Pozitivne CG.
Da podsjetimo, kotorski parlament jednoglasno je usvojio zaključak kojim je podržana inicijativa odbornika Pozitivne Crne Gore i Demokratske srpske stranke, Ranka Prorokovića i Dragice Perović o uvođenju javnog prevoza na moru u zalivu.
Zaključkom se Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor obavezuje da u koordinaciji sa nadležnim ministarstvom pripremi nacrt odluke o uvođenju javnog prevoza na moru u kotorskom zalivu i uvrsti ga u u skupštinsku proceduru.
Očekuju da će nadležni sekretarijat i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u što kraćem roku pronaći najbolje rješenje kako bi se u skupštini grada donijela konačna odluka o uvođenju javnog prevoza na moru koji je tradicionalan u zalivu i za koji postoji neophodna infrastruktura.
Krajem 19. vijeka imali smo redovne brodske linije
Godine 1891. godine u Kotoru je osnovana „Bokeška plovidba“ sa ciljem da se bokeška mjesta povežu stalnom brodskom linijom. Bokeljima je bilo jasno da nešto sami moraju preduzeti, ako žele uspostavljanje javnog saobraćaja kroz Boku. Dugo i bezuspješno se čekala inicijativa državnih organa. Bilo je sve očiglednije da Austrija ima prečeg posla.
Kapetan Jozo Radoničić i njegov rođak Filip Radoničić, osnivači kompanije „Bokeška plovidba“, kupuju tri manja putnička broda i uspostavljaju redovne brodske linije Herceg Novi – Kotor i Kotor – Herceg – Novi, povezujući bokeljska mjesta koja su imala izgrađena pristaništa. Za održavanje redovnog saobraćaja angažovana su dva broda dok je treći korišćen kao turističko – izletnički brod. Brodski putnički saobraćaj ubrzao je izgradnju novih mula, pa su, kroz nekoliko godina, brodovi stizali do većine mjesta.
Javni kopneni saobraćaj tada nije postojao, a putem uz obalu putovalo se pješke ili na konjima. Kočijama su putovali turisti, državni službenici i bogatiji građani koji su mogli platiti skupi prevoz. Do uvođenja brodskih linija Zalivom se saobraćalo barkama, vlastitim ili iznajmljenim, a barkariola je bilo u svim naseljima.
Stalni i jeftini kopneni prevoz bio je san Bokelja. Posebno se o tome razmišljalo u Kamenarima, gdje su putnici, koristeći cataru, sve češće stizali, pa se usložnjavao problem daljeg putovanja. Baš tih godina, u planovima koji su stizali iz Beča, ali i učestalim zahtjevima Bokelja, aktuelna je izgradnja ceste od Rosa, preko Tivta do Lepetana. A ta cesta, svakako će povećati broj putnika, time i problem daljeg putovanja…
Mašo Čekić