Talibani, odnosno “studenti” na paštunskom jeziku, pojavili su se početkom 1990. godine u sjevernom Pakistanu, nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana.
Prvi put su se istakli u graničnoj oblasti sjevernog Pakistana i jugoistočnog Afganistana 1994. godine.
Obećali su da će se boriti protiv korupcije i unaprijediti bezbjednost, a u to vrijeme mnogi Afganstanci su bili umorni od bahatosti i međusobnih sukoba mudžahedina tokom građanskog rata, prenosi Tanjug.
Smatra se da su se talibani prvi put pojavili u vjerskim školama, koje je uglavnom finansirala Saudijska Arabija, propovijedajući “tvrdu struju” islama.
Proveli su sopstvenu “strogu verziju” Šerijata (islamskog zakona) i uveli brutalna kažnjavanja.
Kršenja ljudskih prava i kulturološka nedjela
Muškarci su tjerani da puštaju brade, a žene su morale nositi burku, koja im pokriva čitavo tijelo.
Talibani su zabranili televiziju, muziku i kina, a nisu odobravali ni obrazovanje djevojaka.
Iz jugozapadnog Afganistana talibani su brzo proširili svoj uticaj.
U septembru 1995. godine zauzeli su pokrajinu Herat, koja se graniči s Iranom.
Tačno godinu dana kasnije zauzeli su afganistansku prijestolnicu Kabul, svrgnuvši režim predsjednika Burhanudina Rabanija, jednog od utemeljivača afganistanskih mudžahedina, koji su se opirali sovjetskoj okupaciji.
Do 1998. godine talibani su imali kontrolu nad gotovo 90 podsto Afganistana.
Optuživali su ih za različita kršenja ljudskih prava i kulturološka nedjela.
Jedan od ozloglašenih primjera dogodio se 2001. godine, kad su talibani počeli uništavanje poznatih skulptura Bude u Bamijanu, u centralnom dijelu Afganistana.
Napad na pakistansku učenicu Malalu Jusufzai
Pakistan je više puta poricao da podržava talibane, ali kako navodi BBC, nema sumnje da su se mnogi Afganistanci koji su se u početku pridružili pokretu školovali u vjerskim školama u Pakistanu.
U jednom trenutku su postali prijetnja koja bi mogla destabilizirati Pakistan iz područja koja su kontrolirali na sjeverozapadu zemlje.
Jedan od najpoznatijih napada pakistanskih talibana dogodio se u oktobru 2012. godine, kada su pokušali ubiti pakistansku učenicu Malalu Jusufzai na putu ka kući u gradu Mingori.
Malala Jusufzai, koja se oporavila od teškog ranjavanja, postala je aktivistkinja za prava žena, a 2014. godine je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Velika vojna ofanziva dvije godine kasnije, nakon masakra u školi u Peshevaru, kada je ubijeno više od 140 osoba, uglavnom djece, smanjila je utjecaj talibana u Pakistanu, dodaje BBC.
Zralni udari SAD-a i bijeg u Pakistan
Talibani su štitili vođu mreže Al-Kaida Osamu bin Ladena i odbili ga izručiti, pa je mjesec poslije napada izvedenih 11. septembra 2001. godine na New York i Washington, SAD pokrenuo zrašne napade na Afganistan.
Do prve sedmice decembra te godine srušen je talibanski režim.
Mnogi visoki talibanski čelnici navodno su se sklonili u pakistanski grad Kuetu, odakle su vodili operacije.
Uprkos sve većem broju stranih vojnika, talibani su se postepeno vratili, a zatim proširili svoj utjecaj u Afganistanu, čineći ogromne dijelove te države nesigurnim, dok se nasilje u zemlji vratilo se na nivoe koji nisu viđeni od 2001. godine.
Bilo je mnogo napada talibana na Kabul, a u septembru 2012. godine izvršili su akciju na NATO kamp “Bastion”.
Prikrivanje smrti vođe Mula Omara
Nada u postizanje mira pregovorima pojavila se 2013. godine, kada su talibani objavili planove za otvaranje ureda u Kataru.
Međutim, nepovjerenje sa svih strana ostalo je veliko i nasilje se nastavilo.
U augustu 2015. godine talibani su priznali da su više od dvije godine prikrivali smrt svog vođe Mule Omara, koji je navodno umro zbog zdravstvenih problema u bolnici u Pakistanu.
U septembru je grupa rekla da su unutrašnje borbe okončane i okupila se oko novog vođe Mule Mansoura, koji je bio zamjenik Mule Omera.
U to vreme preuzeli su kontrolu nad glavnim gradom jedne pokrajine, prvi put nakon poraza 2001. godine, preuzimajući kontrolu nad strateški važnim gradom Kunduzom.
NATO procjena: Imaju do 85.000 boraca
Mula Mansour ubijen je u napadu američke bespilotne letjelice u maju 2016. godine, a naslijedio ga je njegov zamjenik Maulvi Hibatulah Akundzada, koji je i dalje na čelu talibana.
Poslije američko-talibanskog mirovnog sporazuma iz februara 2020. godine činilo se da su talibani promijenili taktiku i sa složenih napada u gradovima i na vojna utvrđenja prešli na val ciljanih ubistava.
Čini se da su mete – novinari, sudije, mirovne aktivistkinje, žene na pozicijama – sugerisale da talibani nisu promijenili ideologiju, nego samo strategiju.
Smatra se da su sada brojčano jači nego u bilo kojem trenutku od kada su svrgnuti 2001. godine, navodi BBC.
Prema nedavnim procjenama NATO-a, talibani imaju do 85.000 boraca.
Grupa možda zarađuje čak 1,5 milijarde dolara godišnje, što je ogroman porast u poslednjem desetljeću.
Pakistan i Iran negiraju da ih finansiraju
Nešto od tog novca dolazi preko droge – Afganistan je najveći proizvođač opijuma na svetu, a većina opijumskog maka – koji se koristi za heroin – uzgaja se u oblastima pod kontrolom talibana, navodi BBC.
Talibani zarađuju novac i oporezujući ljude koji putuju preko teritorije koju kontroliraju te preko poslova kao što su telekomunikacije, električna energija i minerali.
Strane zemlje, uključujući Pakistan i Iran, negiraju da ih finansiraju, ali se, kako dodaje britanski javni servis, smatra se da to rade privatna lica iz regije.
