invervju vodio: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb)
Nemalo puta si prozvan da si postavljen od strane politike kao kompromis pozicijske političke opcije. Koliki je to bio teret u tvom radu?
Nema tereta kad znate da ste postavljeni na osnovu Zakona i da ste u skladu s njim postupali i radili. A da li je bilo izazova i to velikih – jeste. Šest mjeseci prije mog postavljenja, tadašnji predstavnici Vlade i resornog Ministarstva su otvorili priču o koncesiji Aerodroma. Istovremeno, počinje medijska kampanja protiv Aerodroma Crne Gore, odnosno obesmišljavanje njegovog uspješnog poslovanja. Otvoreno pitanje budućnosti Aerodroma i medijska pažnja je i mene zatekla. U svakom slučaju, za vrijeme mog mandata, maksimalno sam ulagao napor da javnosti predstavim pravu sliku o uspješnom poslovanju, potencijalu i značaju kompanije za nacionalnu ekonomiju, i koncesije nije bilo, što smatram jednim od najvećih uspjeha.
Koliko si znao o zračnom prometu i funkcioniranju aerodroma kada si došao na poziciju CEO-a Aerodroma Crne Gore?
Za ovaj posao, kao što i sam znaš, potrebno je puno specifičnog znanja i iskustva kako bi se došlo do rezultata koje smo postigli za prethodne četri godine. Nisam se libio da pođem ni kod Saše, ni kod Roka, Armina, Frana i svih iskusnih kolega direktora aerodorma od kojih sam mnogo naučio. Avijacija jednostavno uđe u krv, aerodromski život ima svoju žilu kucavicu, kao zasebnu stvarnost. No, iza ove živopisne slike krije se mnogo veoma strogih pravila i procedura, teških izazova da se stvari promijene na bolje jer u ovoj oblasti svaka “sitnica” izuzetno puno košta.
Tivat nema noćno slijetanje. Koji je glavni problem noćnog slijetanja u Tivtu i jeste li što radili u tom pogledu da se to riješi?
Na taj projekt sam izuzetno ponosan, jer smo na javnom tenderu dobili tri najbolje svjetske kompanije za uvodjenje noćnog slijetanja. Pobjedila je firma podružnica Airbus-a, Francuski Nav blue koji je svoj posao perfektno odradio. Nažalost, mi moramo sami sebi stavljati eksere pod točak.
Aerodrom Tivat nema noćno slijetanje, jer je Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jasno uslovila Aerodrome Crne Gore da bez sertifikacije Aerodroma Tivat ne može biti ni noćnog slijetanja. S obzirom da se postojeći aerodrom Tivat ne može sertifikovati zbog svojih prostornih i ostalih ograničenja, noćnog slijetanja očigledno neće biti.
Nova vlast tvrdi da je novi terminal u Tivtu puno preplaćen, da se nije dobila dovoljna vrijednost za iznos novaca i da je terminal toliko loše napravljen da se uopšte ne može koristiti. Je li to istina?
Terminal 2 za odlazeće putnike je pušten u rad u 2019. godine i za tri mjeseca rada je opslužio oko 110.000 putnika. Kad to pomnožite sa najmanje 20 eura takse koju plaćaju odlazeći putnici dođete do cifre od 2,2 miliona eura. Investicija je bila oko 3,6 miliona eura. Ako postoji bolji posao u Crnoj Gori od toga, prihvatam odgovornost da smo pogriješili. Dakle, za tri mjeseca zaradite skoro 50% cijele investicije, što vam dovoljno govori o uspješnosti investicije.
Zašto Terminal 2 nije otvoren ove godine?
Zato što se nova uprava bavila stvarima koje su se dešavale prije, a ne onim što znači priprema sezone za aerodome i državu. Nepostojanje obučenog kadra za KD operatere je onemogućio rad Terminala 2 ove godine. Uspješnost te investicije govori i da je u prošloj, kovid godini, Terminal služio za genralnu avijaciju. Ove godine kada na Aerodromu Tivat imate rast generalne avijacije od 30% – ne otvoriti Terminal 2 makar za tu vrstu putnika je blago rečeno, neracionalno.
Nova vlast tvrdi da nisu poštivane procedure, da nedostaju ozbiljni operativni dokumenti i da su Aerodromi radili protivno zakonu i temeljnim pravilima struke. Kako to da onda nisu izgubili operativne licence u tvoje vrijeme?
Sam si dao odgovor na to pitanje. Zar misliš da bi najznačajnije svjetske aviokompanije uopšte letjele na naše aerodrome da su oni nesigurni i nebezbjedni. Naravno da ne. Pri tome, zaboravlja se da je Agencija za civillno vazduhoplosvtsvo u svakom momentu mogla da ga zatvori ukoliko je smatrala da za tim ima potrebe, jer joj Zakon daje te mogućnosti.
Ove godine rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Tivat je čak preskočio Dubrovnik. Jesi li ti zaslužan za to ili nova uprava?
Do 22. avgusta ove godine, Aerodromi Crne Gore su ukupno opslužili skoro 800.000 putnika, što je manje za skoro milion putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ostavio bih po strani takve ocjene i govorio o uspješnijoj ljetnoj sezoni u odnosu na 2020. godinu jer je to direktno posljedica odluke države da se u Crnu Goru može ulaziti bez ikakvih ograničenja vezano za kovid, posebno za zemlje regiona. Možemo govoriti o ispravnosti te odluke pogotovo u djelu onoga što nas čeka narednih mjeseci, ali je definitivno pomoglo ekonomiji Crne Gore, pa tako i Aerodromima.
Ključna dva tržišta ove godine za našu zemlju su bili Republika Srbija i Ukrajina. Ukrajina je standardno dobro tržište za Crnu Goru i mi smo uspjeli prošle godine da, prvi put u istoriji, uspostavimo redovan avio saobraćaj između dvije zemlje tokom cijele godine što se pokazalo kao odličan potez.
Razgovore sa nacionalnim avio prevoznikom Kazahstana Air Astanom smo mi započeli u februaru ove godine i zahvaljući ministru vanjskih poslova naše zemlje, koji nam je pomogao i oslobodio njihove državljane viza, danas imamo jako uspješnu priču. HIljade Kazahstanaca ljetos su posjetili Crnu Goru i dobili smo sasvim novo tržište, i to tokom cijele godine.
Ove godine skoro 40% opsluženih putnika na Aerodromima Crne Gore je došlo Air Serbiom što dovoljno govori o tome koliko je loš potez bio gašenje MGX-a i prepuštanje ozbiljnih novčanih sredstava drugim aviokompanijama. S duge strane, Aerodromi Crne Gore će morati da prihvate realnost da im je nacionalni avioprevoznik Republike Srbije ključni partner i moraće ga dodatno stimulisati da bi sačuvali broj operacija koje su imali. Air Serbia je pokazala da je izrasla u ozbiljnu aviokompaniju i svaka im čast na tome.
Nakon što su ti uručili otkaz, v.d. direktora Aerodroma Crne Gore je izjavio da se predomislio i da za tebe ima mjesta u Aerodromima, sam da ti kažeš koju funkciju želiš. Zašto si to odbio?
Zakon o privrednim društvima Crne Gore jasno propisuje nadležnosti i dužnosti koje imaju Odbor direktora i Izvršni direktor kao organi upravljanja u jednoj kompaniji. Kao što vam je poznato, Izvršni direktor je dužan da sprovodi odluke Odbora direktora, a ukoliko to ne radi, Izvršni direktor biva smijenjen.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je donio odluku kojom me razrešava dužnosti i da mi prestaje radni odnos . Iz tih razloga sam bio zatečen izjavom v.d.izvršnog direktora koji je prilikom gostovanja na jednoj televiziji izjavio da će mi ponuditi drugo radno mjesto, pozivajući se na to da svojim radom mogu doprinijeti uspješnom poslovanju aerodroma. Još više iznenađuje izjava da “odluka odbora direktora nije sveto slovo na papiru”, i da su se predomislili. Takvim postupanjem sadašnjeg menadžmenta, došli smo u apsurdnu pravnu situaciju, a to je da Odbor direktora odluči da mi prestaje radni odnos, dok mi nakon određenog vremena, odnosno nakon prijema mog tužbenog zahtjeva, v.d.direktora nudi drugo radno mjesto.
Nakon tvog odlaska aerodrome je preuzela Ana Lončarević, vrhunska profesionalka. No, ista je odmah prozvala vladu i dala otkaz ni 20 dana po preuzimanju aerodroma. Kako to?
Ana je bila jedan od mojih najbližih saradnika i bio sam ponosan kada je ona preuzela Aerodrome. Nadao sam se da će dobiti podršku za svoj rad. Kada se to nije desilo i kada se tražilo od nje da radi stvari koje nemaju veze sa avijacijom, povukla se i dala ostavku. Nadam se da će novi direktor znati da iskoristi njene vrhunske sposobnosti I da će ponovo doprinositi preduzeću.
Što misliš o novom direktoru Aerodroma Crne Gore Goranu Jandreoskom?
Mislim da je to jedan od rijetkih, dobrih poteza nove Vlade u oblasti avijacije i da se nadam da će imati podršku za svoj rad.
Kamo bi po tebi trebali ići Aerodromi Crne Gore u skoroj budućnosti?
Aerodromi Crne Gore, tj. Vlada Crne Gore treba da 45% svojih akcija proda nekom od zainteresovanih, najboljih svjetskih aerodromskih operatera, a da zadrži većinsko vlasništvo u ovoj strateški važnoj kompaniji. Od novca od prodaje manjeg dijela trebalo bi izgraditi novi Aerodrom u Tivtu, a kasnije kad se on izgradi – zajednički bi trebalo napraviti i novi Aerodrom u Podgorici. Mislim da je ovo realno, praktično I brzo ostvarivo rješenje, jer čekanjem na velike odluke – naši Aerodromi samo gube, a tada gubi cijela država.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
/Alen Šćuric, analitičar www. zamaaero.com/
