Dva važna dogovora postignuta su danas na klimatskom samitu u Glasgowu. Najprije je donesena Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta, a zatim postignut i sporazum o smanjenju emisije metana, plina koji je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako 80 puta snažnije zagrijava planet od ugljikova dioksida, metan, naime, iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se CO2 zadržava u njoj stotinama godina.
Šume apsorbiraju ugljikov dioksid, pa mogu smanjiti njegovu globalnu prisutnost za više od trećine. Jednako su stoga važne kao i dekarbonizacija svjetskih ekonomija. Znanstvenici tvrde da je samo lani nestalo područje pod šumom veće od teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Tema je to koja postaje dio vanjskopolitičke agende SAD-a, ali i dio domaćih američkih politika.
– Sjedinjene Države pomoći će svijetu da postigne naš zajednički cilj, a to je zaustavljanje krčenja šuma i oporavak najmanje dodatnih 200 milijuna hektara šuma i drugih ekosustava do 2030. Na tom tragu poduzet ćemo mjere i da tržišta prepoznaju ekonomsku vrijednost tih prirodnih spremišta ugljika, na usklađivanju investicija privatnog sektora i naših klimatskih ciljeva, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.
Za provedbu sporazuma izdvojit će se malo više od 19 milijardi dolara javnog i privatnog novca. Dio tog iznosa odlazi zemljama u razvoju za obnovu oštećenog zemljišta, borbu protiv šumskih požara i potporu autohtonim zajednicama. Potpis na dokument stavile su države na koje otpada 85 posto svjetskih šuma. Među njima su i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim su teritorijima velika prostranstva tropskih kišnih šuma. Ali i Kanada i Rusija.
– Radi stvaranja karbonski neutralne ekonomije najkasnije do 2060., Rusija se oslanja na jedinstvene šumske ekosustave i njihovu sposobnost apsorpcije CO2 i proizvodnje kisika. Uostalom, na našu zemlju otpada oko petine svjetske površine pod šumama. Poboljšavamo upravljanje šumskim resursima. Borimo se protiv ilegalnog krčenja i šumskih požara, proširujemo ponovno pošumljene površine, naglasio je Vladimir Putin, ruski predsjednik.
Znanstveni podaci pokazuju da su u posljednjem desetljeću šume godišnje iz atmosfere uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija CO2 iz fosilnih goriva i cementa.
– Završimo to globalno masakriranje motornom pilom, dopustimo da očuvanje šuma pokaže rezultate. To podrazumijeva dugoročna i održiva radna mjesta te ekonomski rast. Današnja odluka nije samo ključna u borbi za ovladavanje rastom globalne temperature, ona znači i golemu ekonomsku šansu, ističe Boris Johnson, britanski premijer.
– Hrvatska zaštitu prirode doživljava ozbiljno. Imamo četvrti najmanji ugljikov otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika dvostruko je veća od europskog prosjeka, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer.
Druga konkretna stavka danas u Glasgowu – globalni dogovor o smanjenju drugog po prisutnosti stakleničkog plina u atmosferi, metana. Gotovo stotinu država – ne i Indija, Kina i Rusija – obvezalo se na smanjenje njegovih emisija za 30 posto do 2030., što znači manje zagrijavanje planeta za 0,3 stupnja u sljedeća dva desetljeća.
