Predstavnici boračkih organizacija Herceg-Novog, Kotora, Tivta i Budve i hercegnovske lokalne samouprave obilježili su danas 80 godina od osnivanja partizanskog Orjenskog bataljona. Minutom ćutanja, polaganjem vijenaca i osvrtom na poduhvate ovog bataljona, prisutni su odali poštu palim borcima i herojima.
Kako je istakao predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, životi i borbe koje su vodili borci Orjenskog bataljona opominju nas da “danas moramo biti složni i ujedinjeni, da moramo doprinijeti toleranciji i razumijevanju, na koncu – da mlađim generacijama moramo ukazati na značaj pobjede u Drugom svjetskom ratu i podnešene žrtve za slobodu”.
-Naši borci i preci zaslužili su da na pomen njihovih imena zastanemo i da se sa dubokim poštovanjem odnosimo prema njihovim djelima i odlukama koje su donijeli, a koje su vrlo često bile pitanje života ili smrti, naglasio je Otović.
Prema riječima potpredsjednika opštinskog odbora i člana republičkog odbora SUBNOR-a Crne Gore, Milana Vajagića, danas je obilježen veličanstveni datum iz istorije naroda Boke Kotorske.
-Bataljon je formiran sa osnovnim ciljem da se bori protiv stranog okupatora i fašizma, a ujedno i za jedno pravednije društvo, dosta slobodnije i bez eksploatacije čovjeka, dodao je Vajagić.
Kako je kazao predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, rodoljubivo stanovnistvo ovih područja i Boke je dalo ogroman doprinos stvaranju slobodarskih tradicija – uvijek su bili na strani patriotizma, slobode i pravde.
-Ostavili su nam u amanet antifašistička opredijeljenja i dužnost da ih ne prepuštamo zaboravu, već da ih prenosimo na nove generacije. Oni i još hiljade takvih drugova i drugarica postali su simboli slobodne Crne Gore, njene slave i časti. Zato antifašizam ostaje naš trajni i vjekovni put, moramo mladima pokazati zašto je antifašizam za njih i sve buduće generacije od životnog značaja i zašto je fašizam u bilo kojoj formi apsolutno neprihvatljiv, kazao je Radojević i dodao da je časni i viteški narod Boke i Crne Gore uvijek kroz istoriju bio primjer drugima, pogotovo u Drugom svjetkom radu i svim oslobodilačkim ratovima.
-Klanjamo se im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti, poručio je Radojević.
Prisutnima se obratio i profesor Ljubenko Borović, koji je pobunu i otpor Bokelja i naroda bokokotorskog zaleđa uporedio sa svenarodnim ustankom 13. jula 1941. godine, „kojeg je ondašnja svjetska javnost ocijenila kao fenomen Drugog svjetskog rata, kao uzlet u nebo”.
-Kao prethodnica i uzor Orjencima, Trinaestojulski ustanak pjesnici su opjevali na svoj poetski način. Najveći od njih su ostavili zavjetno upamćene stihove: “o najmanji od naroda”, “krvavi prestole slobode”, “velika Crna Goro”… Posvećeni konstantnom masovnom poduhvatu malobrojnog naroda koji se izborio za dostojno mjesto u ondašnjoj slobodarskoj Evropi, narod Boke i Bokotorskog zaliva, vođen željom za dostojanstvom, da očuva svoju slobodu i slavu svojih predaka, svi su do jednog pružili otpor italijanskim fašistima i njhovim okupatorskim namjerima i proslavili sebe za sva vremena i visoko podigli cijenu naroda i države, naglasio je profesor Borović.
Orjenski bataljon osnovan je između 8. i 9. novembra 1941. godine u Mokrom dolu na Vrbanju. Imao je oko 660 boraca, spremnih da svoje živote polože za oslobođenje. Orjenski bataljon odigrao je veliku ulogu za narod Kruševica, Herceg-Novog, Boke i cijele Crne Gore, a rasformiran je krajem marta 1942. godine.
