Kotorska pijaca, nekada i danas – Više od tradicije, naziv je priče koju je portal Boka News objavio 8. novembra prošle godine u rubrici Đir kroz Boku.
Na vijest, da se preko stotinu građana okupilo danas na protestnom skupu zakupaca sa kotorske gradske pijace ispred zgade Opštine u Starom gradu, izaržavajući nezadovoljstvo zbog postupaka Veterinarske inspkecije koji idu u pravcu zatvaranja kotorske tržnice – Markata, jednog od najprepoznatljivijih obilježja tog grada i svojevrsne nematerijalne kulturne baštine, odlučili smo ponovo objaviti priču, podsjetiti kako je nastala, prepoznatljiva kotorska pijaca.
Prije priče jedna Mediteranska paralela…
Mercat de La Boqueria jedna od najpopularnijih pijaca na svijetu nalazi se u Barseloni.
Na pijaci Mercat de La Boqueria možete sresti ne samo domaće lokalno stanovništvo već i turiste iz svih zemalja svijeta.
Prodaju se sve vrste riba, mesa, povrća i voća…
Po čemu se to naša Kotorska pijaca razlikuje ?
Po nalazu inspekcije, zabranjena je prodaja hrane životinjskog porijekla izvan kućica na pijaci koje posluju u sastavu Komunalnog preduzeća, “zato što se prodaja odvija bez minimalnih higijensko tehničkih zahtjeva jer prostor nije fizički odvojen od namirnica biljnog porijekla… Inspekcija je potpunu zabranu ublažila na način da je prodaju ribe, sira, jaja i meda na Markatu omogućila samo subotom koja je u Kotoru pazarni dan i to u vremenu od 7 do 11 sati.”
Kotorska pijaca, nekada i danas Više od tradicije
Pijačni ili pazarni dan u Kotoru je subotom i eto dovoljnog razloga da vam prenesemo priču o gradskoj pijaci ili merkatu kako je još zovu, o još jednoj tradiciji Kotora…
Pijačni pazar u Kotoru se bilježi još u prvoj polovini XV vijeka kada se održavao nedjeljom i to na pjaci ispred svetog Tripuna. Kako je to smetalo redovnim liturgijskim obredima, tadašnji kotorski biskup Marin Contareno je zabranio održavanje pijace nedjeljom i prebacio za subotu, što je ostalo i do današnjih dana, naravno mijenjajući mjesto u samom gradu. Otuda i nazivi pojedinih trgova kao Pjaca od Brašna, Pjaca od Mlijeka, Pjaca od Salate, a uz rijeku Škurdu sa sjeverne strane grada, van zidina, postojao je i Crnogorski pazar, ali znatno kasnije.
Tek nakon 1900-te pijačni pazar se seli van grada.
Naime, namjera Opštine da se još davne 1901. godine, od tadašnje vojne (Austrijske) uprave otkupi prostor između bastiona Korner i Valier i napravi tržnica, realizovana je negdje oko 1905. godine. I tako ovdje pijačni život traje već preko 100 godina.
Odlazak na pijacu je mini-ritual za druženje, koji i danas karakteriše sve pjace na Mediteranu, pa i našu Kotorsku, koja počinje da pulsira već u ranim jutarnjim satima kada pristižu proizvođači i prodavci iz Grblja, Bara, Ulcinja, i ostalih susjednih mjesta, nekada i iz Konavala, pune bankove sezonskim voćem i povrćem, ribari morskim plodovima i ribom.
Na pijaci osim kupovine uvjek nekoga sretnete, čujete poneku ćakulu uz neizbježni odlazak na kafu…
Naravno tu su i turisti koji uz obavezan smješak fotografišu, probaju, naročito suve smokve, maslinovo ulje…
A pjaca ovih dana prebogata jesenjim plodovima raznih boja, mirisa i ukusa, jesenjim cvijećem što čini ovo kotorsko mjesto živopisnim i zanimljivim…
U našoj foto-galeriji pogledajte kako je pijaca nekada izgledala a kako je danas…
