-Trenutačno radimo na nekoliko projekata. Jedan od njih je projekt u kojem je riječ o pličini između Tunisa i Italije na kojoj je zamijećeno da djeluju međunarodni pljačkaši. Budući da je u vanjskim vodama obiju država, UNESCO je pokrenuo projekt kojemu je cilj združiti veći broj mediteranskih zemalja koje bi zajedničkim snagama dokumentirale što se tamo nalazi i osmislile plan kako zaštititi to područje, za zadarski list tumači Pešić
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru može se pohvaliti mnogobrojnim suradnjama, projektima i aktivnostima. Ravnatelj Mladen Pešić uveo je ekipu zadarskog lista u podvodni svijet oplemenjen baštinom te istaknuo njihove značajne suradnje s kolegama diljem svijeta.
Misija Centra je zaštita, proučavanje i očuvanje podvodne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, razvitak međunarodne stručno-znanstvene suradnje i obrazovanja u polju podvodne arheologije, predstavljanje i popularizacija podvodne baštine u široj javnosti te promocija UNESCO-ve Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.
Zajedničkim snagama
Dakle, kao međunarodni centar i UNESCO centar II. kategorije, gotovo sve projekte rade na međunarodnoj razini, sudjeluju međunarodne institucije i stručnjaci.
– Trenutačno radimo na nekoliko takvih projekata. Jedan od njih je projekt u kojem je riječ o plićini između Tunisa i Italije na kojoj je zamijećeno da djeluju međunarodni pljačkaši. Budući da je u vanjskim vodama obiju država, UNESCO je pokrenuo projekt kojemu je cilj združiti veći broj mediteranskih zemalja koje bi zajedničkim snagama dokumentirale što se tamo nalazi i osmislile plan kako zaštititi to područje. Uz nas, kao predstavnike Hrvatske, uključena su francuska, talijanska, španjolska ministarstva kulture, kao i Tunis, Maroko, Alžir i Egipat, tumači Pešić.
Osim toga, konzervatorice Centra dobile su molbu s Malte gdje se pokušava oformiti restauratorska radionica za arheološke nalaze.
– Osim predavanja koje će održati online, otići će tamo, educirati ih i pomoći svojim iskustvima. Ponosni smo što nas pozivaju da dođemo educirati, naglašava ravnatelj i dodaje da osim tih međunarodnih suradnji, rade svoja istraživanja podmorja te edukaciju studenata.
Godišnje odrade sedam, osam različitih podvodnih istraživanja. Ove godine nastavljaju istraživanja započeta prošle godine.
– Istraživanja na području Istre obuhvaćaju dva nalazišta – jedan s novovjekovnim topovima kod rta Franina i antički brodolom kod Sestrica. Radimo istraživanje antičkog brodoloma na Šolti, monitoring zaštićenih podvodnih nalazišta, redovno pratimo stanje pojedinih podvodnih nalazišta. Radi se i arheološko rekognosciranje Zadarske županije s pregledom različitih lokacija diljem zadarskog arhipelaga, nabraja Pešić i dodaje da rade i istraživanje antičke luke u Sukošanu.
Praktično učenje
Na nekoliko projekata sudjelu kolege iz njemačkog Arheološkog instituta te njemačkog Društva za podvodnu arheologiju.
Razumije se, pandemija je usporila njihov rad s obzirom na nemogućnost putovanja.
– No, prošle godine smo uspjeli održati tečaj podvodne arheologije u Brbinju na Dugom otoku, sudjelovalo je četvero studenata, iz Albanije, Egipta, Sjeverne Makedonije, Islanda… Svi su ti tečajevi orijentirani dobrim dijelom na strane studente koji najčešće nemaju mogućnost praktičnog učenja, no oni sudjeluju i u našim istraživanjima i tako također uče, tumači Pešić i dodaje da planiraju i nove aktivnosti, gostovanja i slično.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru u suradnji s Nautical Archaeology Society (NAS) organizira tečajeve koji ne daju samo uvod u temu podvodne arheologije, nego polaznicima nude priliku da steknu vještine i iskustvo, omogućujući im da sudjeluju u projektima i terenskom radu diljem svijeta i možda pokrenu vlastite projekte u budućnosti.
Kako napominje Pešić, napredni tečaj traje dva tjedna i uključuje rad od jutra do večeri. Dodaje i da surađuju sa Sveučilištem u Dubrovniku i Sveučilištem u Zadru, čiji studenti dolaze u Centar radi obavljanja dijela stručne restauratorske prakse.
– Osim toga, upravo pripremamo svoj časopis Potopljena baština u kojem izvještavamo o provedenim aktivnostima. Nakon što sve istražimo, prezentiramo to javnosti izložbama.
Sve naše publikacije dostupne su besplatno na našoj mrežnoj stranici u PDF-u, a svatko tko želi, može doći po svoj besplatni tiskani primjerak, govori Pešić i dodaje da će do ronilačke sezone naglasak njihovoga djelovanja biti na sudjelovanjima na konferencijama i pripremama za predstojeće aktivnosti.
/Doris Babić/
