Gorući problemi hroničnog nedostatka školskog i prostora u vrtićima, neuslovne zdravstvene ustanove, nepostojanje objekta Hitne pomoći u Krtolima, katastrofalno stanje državne drumske saobraćajne infrastrukture, nepokrivenost značajnog dijela Tivta kanalizacionim sistemom nisu problemi kojji privlače pažnju Vlade Crne Gore u dovoljnoj mjeri da rješavanje bilo kojega od njih, država uvrsti u spisak projekata koje će dogodine bitiu finasirani iz Kapitalnog bužeta Crne Gore.
Naime, devetočlana Vladina komisija koju je činilo po dvoje predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva kapitalnih investicija, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministardstva ekonomskog razvoja i turizma i jedna predstavnica Kabineta predsjednika Vlade, pregledajući projekte koje su na poziv Vlade, državi kandidovale lokalne samouprave kako bi oni ušli u predlog kapitalnog budžeta za 2023., napravila je listu od 62 projekta koje je ocijenjivala u skladu sa „Odlukom o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih priojeata“. Od toga su gotovo svi projekti koji su ušli u uži izbor, sa sjevera ili centralmog dijela Crne Gore, dok su sa primorja to uspjela samo tri projekta iz Bara. Po ocjeni Vladine komisije, nije bio nijedan pojekat sa područja tri bokeljske opštine i Budve (gdje se inače generiše najveći dio ukupnog bruto društvenog proizvoda države Crne Gore) a koji bi zavrijedio da ga država finansira parama koje su najvećoj mjeri, u svoju kasu uzima upravo sa ovog područja.
Od 62 projekta koje je Vladina komisija uvrstila u uži izbor, Ministarstvo finansija je predložiilo a Vlada premijera Dritana Abazovića (UA) nedavbo usvojilala da za finansiranje iz državnog Kapitalnog budžeta u narednoj godini odredi njih 11 – po jedan projekat iz Podgorice, Andrijevice, Žabljaka, Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, Šavnika, Pljevalja, Rožaja, Danilovgrada i Bara. Najskuplji od odabranih je projekat „Uređenje Trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garaže“ u Podgorici, vrijedan čak 13.705.399 eura. Taj je projekat prethodno od Vladine komisje dobio čak 80 bodova i tako bio trećeplasirani na ukupnoj listi, samo 7 bodova iza najbvolje ocijenjenog projekta izgradnje kanalizacije u Andrijevici. I dok neki gradovi u Crnoj Gori kao što je to slučaj sa Tivtom, nemaju ni izbliza dovolojno škola, drumski saobraćaj im je u kolapsu, a kanalizacijom nije pokriveno ni pola grada, Vladini stručnjaci su procijenili da će uređenje Trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garaže u glavnom gradu Crne Gore dati izuzetno visoki „doprinos regionalnom razvoju“, pa su po tom kriterijumu ovom projektu administracije odlazećeg podgoričkog gradonačelnika Ivana Vukovića (DPS) dodijelili čak 20 bodova. Visoko ocijenjeni aspekti ovog projekta su i njegov „uticaj na budžet“, „valoriozacija kulturne baštine, stvaralaštva i identiteta“ te „otklanjanje rizika po zdravlje, bezbjednost i imovinu“ za što su mu sve dodijelili po 10 bodova. Vladini eksperti smatraju da uređenje podgoričk trga vrijedno čak 13,7 miliona eura iz državnog budžeta, „podstiče zapošljavanje i smanjuje migracije“, „podstiče lični, socijalni i profesionalni razvoj mladih ljudi“, „doprinosi poboljšanju energetske efikasnoti“ i „doprinosi poboljšanju bezbjednosti“, za što su mu u svakoj od tih kategorija, dali po 5 bodova.
Pored ovog projekta, država će dogodine iz svoje kase podržati i gradnju kanalizacije u Andrijevici (770.000 eura), kanalizacije u Mojkovcu (4 miliona eura), rekonstrukciju primarne vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije u Kolašinu (747.937 eura), izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i obalnog zida u Bijlom Polju (6,9 miliona eura), izgradnju razdjelne komore na vodovodu za MZ Seošnica u Rožajama (390.000 eura), rekonstruisati lokalni put Miloševići- most na rijeci Bijela u Šavniku (257.500 eura), urediti lokacije na panoramskoj ruti „Durmitorski prsten“ na Žabljaku (143.650 eura), izgraditi Vatrogasni dom u Pljevljima (1,2 miliona eura) i izgraditi multifunkcionalni sportsko-rekrativni kompleks u Baru (1,1 milion eura).
TIVTU LANI OBEĆALI ŠKOLU, ALI NIKAKO DA „POGODE“ TENDER
Iako im je prilikom prošlogodišnjeg izbora kapitalnih projekata koji će se finansirati iz državne kase, Opština Tivat kandidiovala četiri potpuno spremna i pripremljena projekta, iz Vlade Crne Gore su tada prihvatili samo jedan – izgradnju objekta nove OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima. Novi objekat za koji je kompletnu projektu dokumentaciu vrijednu nekoliko desetina hiljada eura finansirala Opština Tivat, osim osnovne škole, sadržao bi i područno odjeljenje Muzičke škole za Krtole, kao i odjeljenje vrtića za tu tivatsku mjesnu zajednicu. Ipak, realizacija ove investicije – prvogvećeg ulaganja države u obrazovnu infrastrukturu Tivta nakon skoro 40 godina, još nije ni počela jer su propala čak dva do sada raspisana tendera Uprave za javne radove Crne Gore za izbor fime koja bi izgradila i opremila novi školski objekat u Krtolima, procijenjene vrijednosti 4 miliona eura. Na oba tendera naime, njije bilo ponuda zainteresovanih kompanija što ukazuje da UJR nije na pravi način strukturirala i pripremila ovaj tender.
KOMISIJA NAPORNO RADILA, PA JE VALJA I NAGRADITI
Ministarstvo finansija koje vodi Aleksandar Damjanović (SNP) je uz listu od 62 ocijenjena prioritetna prijekta i 11 svojih konačnih selektovanih predloga, Vladi uputilo i inicijativu da se članoviu Komisije koja je ocjenjivala predloge dobijene od crnogorskih opština, posebno nagrade.
„Imajući u vidu obim posla (165 obrađenih obrazaca) koji je Komisija razmotrila u otežanim uslovima rada, predlažemo da se shodno članu 2 „Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad za čana radnog tijela ili drugog oblika rada“, članovima Komisije za minuli rad isplati jednokratna naknada u iznosu od 500 eura, iz budžetskih sredstava organa na čiji preldog je taj član određen.“- stoji u predlogu Ministarstva finansija sa kojim se Vlada i sagasila, pa su Vladivi činovnici tako dodatno plaćeni za ovaj posao koji su obavili za državu, a za koji ih ona već plaća u sklopu njihovog redovnog radnog vremena.
