Republika Hrvatska bi za nešto više od 30 dana trebala postati punopravna članica Schengena, zone koja trenutno obuhvaća 26 europskih država. Radi se o prostoru koji po mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. U hrvatskim zračnim lukama odvijaju se pripreme za uspostavu novih tokova putnika.
Ako sve prođe po planu, 01. siječnja sljedeće godine Republika Hrvatska postat će 27. država članica Schengenskog prostora. Ranije je najavljeno kako će se Schengenski sustav od navedenog datuma primjenjivati na kopnenim i pomorskim granicama Republike Hrvatske, dok će isti biti implementiran u zračnim lukama u noći s 26. na 27. mart sljedeće godine.
Razlog tome jest činjenica da je zračnim lukama potrebno dulje vrijeme za pripremu provedbe projekta novih tokova putnika koji dolazi s ulaskom u Schengen, no i zbog činjenice kako se krajem ožujka mijenja red letenja (s zimskog na ljetni). U hrvatskim će zračnim lukama u jednoj noći biti napravljene sve izmjene kako bi schengen zaživio i u zračnom prometu.
Bez komplikacija u tri najveće hrvatske zračne luke
Projektanti novih putničkih terminala u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu računali su i na relativno skori ulazak Hrvatske u Schengen, pa će prilagodba tokova putnika u ove tri hrvatske zračne luke biti poprilično jednostavna.
Za primjer, u Zračnoj luci Split, nakon sigurnosne kontrole dolazi se u prostor odlazaka gdje se trenutno nalaze dva izlaza za letove, koji se trenutno koriste za domaći promet. U nastavku se nalazi više izlaza za međunarodne letove, do kojih se dolazi nakon prolaska državne granice odnosno policijske kontrole putnih isprava. U Splitu će na kraju ožujka, u jednoj noći, preseliti policijske kućice “niže”, čime će se značajno povećati broj tzv. domaćih izlaza, s obzirom na to da će letovi prema 27. država članica Schengenskog prostora biti tretirani kao domaći, te za putovanje prema odredištima u tim zemljama više neće biti potrebna kontrola putnih dokumenata odnosno prelazak državne granice.
Policijsku kontrolu trebati će proći za odredišta prema zemljama van Schengena, pa će i broj dostupnih izlaza za međunarodne letove biti razmjerno manji. Naravno, do njih će se dolaziti prelaskom državne granice, nakon prolaska policijske kontrole.
Slično će se dogoditi i u zagrebačkoj zračnoj luci. Nakon sigurnosne kontrole na trećem katu terminala, putnici idu lijevo na graničnu kontrolu za međunarodne letove, ili desno, prema izlazima za letove prema destinacijama unutar Republike Hrvatske.
Policijske kućice će se s trećeg kata putničkog terminala preseliti u zonu odlazaka, na drugi kat, gdje su smješteni izlazi opremljeni aviomostovima, čime će se osigurati dovoljan broj aviomostova i bus izlaza na zrakoplove u međunarodnom prometu, dok će ostatak terminala biti u namjeni za novi, domaći promet prema državama članicama Schengena. Gotovo slično dogodit će se i u dubrovačkoj zračnoj luci.
Manje zračne luke u infrastrukturalnim problemima
Manje hrvatske zračne luke, poput Osijeka, Rijeke, Pule, Brača i Zadra, imaju putničke terminale izgrađene prije više desetljeća, pa s jedne strane imaju i veći izazov prilagodbe tokova putnika. Osijek, za primjer, ima samo jedan izlaz za putnike prema zrakoplovima, pa će operativno biti zahtjevnije organizirati novi sustav. Sreća u nesreći bi bila činjenica da Osijek trenutno nema redovnih linija prema zračnim lukama van Schengena, niti su one trenutno u najavi za sljedeću godinu.
Promjene u zračnim lukama prema Hrvatskoj
Zrakoplovi koji iz Hrvatske slijeću u zračne luke u državama članicama Schengena trenutno nisu tretirani kao domaći, pa da bi putnici, primjerice, došli u Beč, moraju proći graničnu kontrolu kako bi ušli u Austriju. To će se promijeniti ulaskom Hrvatske u Schengen, što znači da će i zrakoplovi iz hrvatskih zračnih luka slijetati na terminale na kojima se tretira tzv. domaći, Schengen promet. To će ujedno pojednostaviti i transfere u stranim zračnim lukama prema odredištima unutar Scehgena, primjerice, Zagreb – Amsterdam – Prag. Kod presjedanja u Amsterdamu više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu, s obzirom na to da će Hrvatska biti članica jedinstvenog prostora slobodnog kretanja.
Brži prolazak u dolasku
Pri povratku u Hrvatsku iz neke zemlje članice Schengena, više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu. To znači da će putnici značajno brže izlaziti iz putničkog terminala što će putničko iskustvo učiniti još ugodnijim. Nakon slijetanja zrakoplova, taksiranja do pozicije i otvaranja vrata, oni koji putuju samo s ručnom prtljagom, bit će van putničke zgrade za svega 5 minuta.
Tri najveće hrvatske zračne luke, Zagreb, Split i Dubrovnik, bit će spremne za kraj ožujka i novu uspostavu tokova putnika unutar svojih putničkih terminala. Nama kao putnicima olakšat će se cijelokupni proces putovanja unutar najvećeg europskog slobodnog prostora kretanja ljudi i roba.
Podsjećamo, države članice Schengenskog prostora sačinjavaju 22 države članice Europske unije te 4 zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.
