“Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” naziv je konferencije koju su u okviru Festivala vjetra organizovali, Jedriličarski klub „Delfin“ u saradnji sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Konferencija je okupila predstavnike nadležnih državnih institucija i relevantne stručnjake iz zemlje i inostranstva sa ciljem boljeg i sveobuhvatnijeg sagledavanja perspektiva akvatorijuma Boke Kotorske s aspekta bezbjednosti pomorskog saobraćaja, ali i zaštite biodiverziteta i kulturnog pejzaža bokeljskih obala.
Konferenciju je otvorio predstavnik JK „Delfin“ Frano Tripović citirajući djelove prvog statuta kluba iz 1991. koji je i nakon 72 godine vrlo aktuelan.
Nakon 70 godina Jedriličarski klub “Delfin” je jedan od klubova u kojima se, pored takmičarskih sportskih sekcija gdje imamo predstavnike u klasi Laser koje predstavljaju Crnu Goru i na Olimpijskim igrama, dobijaju znanja osnovne pomorske škole. Djeca koja dođu kod nas i krenu da se bave sportom kroz igru, prije svega uče kako živjeti sa morem. Dakle, to nije samo formalan sistem edukacije gdje imamo određene vještine koje oni treba nauče, nego kroz godine rada u klubu steknu mnoga znanja i postaju “ljudi od mora”. Zato volimo da kažemo da je naš klub osnovna pomorska škola i ta naša djeca koja odrastu u “ljude od mora” steknu i visok stepen pomorske kulture.
Takođe, ponosan sam što mogu da kažem da u posljednje tri godine ne samo da mi idemo u svijet, nego i dovodimo svijet ovdje. Organizovali smo Evropsko prvenstvo do 21 godine u klasi Laser, zatim Evropa kup a potom i Balkansko prvenstvo .“
Prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, istakao je da su Festival vjetra i Boka Kotorska kao održiva turistička destinacija nešto što ih je motivisalo da podrže ovu aktivnost.
On je, govoreći o strukturu i kvalitetu obrazovanja institucije koju predstavlja podsjetio da su sva tri nivoa studija usaglašena, u smislu novih američkih studijskih programa.
“Najvažnije ono što smo željeli i zadnjih 15 godina ostvarili jeste održivost obrazovanja, održivost edukacije na nivou Crne Gore kroz 3 nivoa studija, što će obezbijediti da u vremenu koje dolazi stvaramo naše kadrove, ne samo za edukaciju i obrazovanje, naučno istraživanje, već i za širu društvenu zajednicu i za privredne subjekte, tako da u ovom trenutku mogu da kažem da imamo desetak doktora nauka”.
Ivošević je kazao da su svi koji su bili u prilici da posjete Pomorski fakultet mogli da se upoznaju sa resursima sa kojima raspolažu kao i sa mogućnostima u smislu proširenja novih kapaciteta, simulator za visoki napon, laboratorija za pomorsku elektrotehniku i ono što je proizvod projekta “Wrecks for all” to je laboratorija za arheologiju pomorstva koja posebno znači.
“Mi možemo da ponudimo i laboratoriju za arheologiju pomorstva odnosno sobu u kojoj mogu da se razgledaju podvodne olupine. Praktična obuka je nešto što je obaveza u smislu edukacije. Ono što nam jeste težnja je da dođemo do nekog trening broda koji bi mogao da bude usmjeren na edukaciju i na praktične vježbe. Ono što je definisalo strategiju pomorskog fakulteta jest povezivanje sa privredom i naročito posljednjih desetak godina smo jako puno radili po tom pitanju i mogu da kažem da imamo podršku svih pomorskih privrednih subjekata, od onih koji su vezani za lučku infrastrukturu do onih koji su vezani za marine, logistiku i druge pomorske djelatnosti”.
Tema prvog panela konferencije bila je „Planiranje i sigurnost plovidbe u Bokokotorskom zalivu,“ u okviru kog je iskustva iz Hrvatske prenio Siniša Orlić, direktor Direktorata za pomorsku sigurnost pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
O “Mogućnostima razvoja trajektnog prevoza putnika” govorila je dr Maja Škurić sa Pomorskog fakulteta u Kotoru. Drugi panel u okviru konferencije bio je posvećen Uticaju pomorskog saobraćaja na stanje ekosistema i kulturni pejzaž Boke.
