Stvoriti kulturni ambijent u kojem su umjetnici nezavisni i mogu živjeti od svog rada
„Strip, literatura, film – budućnost kreativne industrije u Crnoj Gori“ naziv je panel diskusije koja je održana u okviru programa devetog Strip vikenda Hercegnovskog strip festivala (HSF).
U panel diskusiji održanoj u koncertnoj sali Muzičke škole u Herceg Novom učestvovali su legenda stripa Milo Manara, ambasador HSF-a Vilijam Simpson, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, dekan FDU Cetinje Edin Jašarović, dekan Fakulteta umjetnosti UDG Nenad Vujadinović, dramaturg Stevan Koprivica i reditelj Ivan Marinović. Medijator diskusije bio je Jovan Subotić ispred HSF-a.
Legenda stripa, Milo Manara je naglasio da kreiranje kulturnog ambijenta znači ne samo podržati nekoga ko je kreativni stvaralac, već imati način da mu omogućite da živi od svog rada i da nezavisno kreira.
„Kada imate takav kulturni ambijent, to znači da taj neko može da se bavi upravo onim za šta je najviše predodređen, a da ne mora da radi druge stvari da bi preživio. Onaj koji čini da jedan umjetnik može da preživi je upravo publika koja konzumira to djelo, u bilo kojem formatu. Imamo direktnu poveznicu između kulturne politike jedne zemlje i života jednog autora“, kazao je Manara.
On je dodao i da ne treba tržište da kreira kulturnu politiku jedne zemlje, već da zemlja kreira kulturni ambijent u kojem će slobodno da se izražavaju talentovani umjetnici.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je podatak Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj, a to je da kreativne industrije BDP-u Crne Gore doprinose sa 3,4 odsto.
“Nije mnogo, ali nije ni malo i svakako je nešto na čemu treba dalje raditi. Mislim na sav široki spektar koji čine kreativne industrije – tu se podrazumijeva i dolazak stručnjaka i autora koji će ovdje raditi i stvarati tu dodatnu vrijednost, a mislim i na domaće snage, Filmski centar koji predstavlja Crnu Goru kao destinaciju za snimanje filmova, kao mjesto stvaranja i kreativnosti. Zato su slogani pod kojim je počela moja administracija 1. novembra 2023. godine – “Oslobodi kreativnost” i “Ponosni na Crnu Goru“, kazala je Vujović.
Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović je istakla da su od 2017. godine do danas uspostavili kontinuitet u sufinansiranju proizvodnje u okviru crnogorske kinematografije.
„Danas imamo veliki broj filmova, a što se drugih mjerila tiče, kao dio Evropske audiovizuelne opservatorije koja mjeri broj posjetilaca u bioskopima, dolazimo da smo na 0,05 odsto, što je jako mali broj posjetilaca na godišnjem nivou. Za nas je i to 0,05 veliko u odnosu na prošlogodišnjih 0,02 odsto“, kazala je Božović i dodala da je trenutno u prikazivanju film većinski crnogorske produkcije „Živi i zdravi“ (Ivan Marinović), planirana je nacionalna premijera filma „Supermarket“ Nemanje Bečanovića i promocija crnogorskog filma u svim centrima za kulturu u čitavoj Crnoj Gori – a sve sa ciljem stvaranja publike koja će prepoznati vrijednost crnogorske kinematografije i sve komplementarne djelatnosti unutar nje.
Reditelj Ivan Marinović naglasio je da će statistika o posjećenosti bioskopa u budućnosti biti bolja, a kao primjer je naveo svoj najnoviji film „Živi i zdravi“.
„Moj film u Crnoj Gori ima gledanost kakvu ima film „Barbie“, ali to ekonomski ništa ne znači. Ako ovdje napravite blokbaster, vi ne možete da živite od toga. Sa te strane ima puno prostora za priču i razmišljanje kako, šta i ko može da funkcioniše u okviru kreativnih industrija. Važno je da prepoznamo da smo mali, poklopiće nas veći i zato imamo zadatak da stvaramo onoliko koliko možemo da zaštitimo svoju kulturu, dijalekat i jezik“, kazao je Marinović.
„Pitanje talenta i individualnosti je ključ svega. Ili imaš talenat, ili ga nemaš – ili ga stavljaš u funkciju tzv. industrije, ili ne. Sve je na pojedincu, kreatoru, a na establišmentu i menadžmentu je da stane iza tog pojedinca i da ga podrži“, poručio je dramaturg Stevan Koprivica, ali i naglasio da od umjetnosti ne možemo tražiti podobnost.
„Da je tako, niko ne bi podržao Umberta Eka ni strip maestra Manare, zato što jesu u domenu pobune“, zaključio je Koprivica.
Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, Edin Jašarović je govorio o značaju stripa kao medija koji uvodi kulturu u naše živote od djetinjstva.
„Imati aktere unutar sistema kulture Crne Gore koji dominantno pozicioniraju strip i vraćaju ga, kroz obrazovne politike ili emanaciju svega onoga što strip može da bude. Strip je transmedijalna i intertekstualna umjetnost i ona zapravo tako najbolje funkcioniše. Podrška obrazovanju za strip i njegova promocija najbolje uvezuje ranu inkulturaciju – rano uvlačenje u djela Umberta Eka (po primjeru saradnje Eka i Manare) ili nekog drugog autora“, kazao je Jašarević.
Ambasador HSF-a, Vilijam Simpson je govorio o primjeru Sjeverne Irske i kako je jedna mala zemlja sa ograničenim resursima, uz adekvatne poslovne uslove i kulturni ambijent omogućila kreativcima da naprave svojevrstan „bum“ kroz filmsku i TV industriju.
Deveti Strip vikend Hercegnovskog strip festivala otvoren je u petak izložbom djela žive legende u svijetu stripa, Mila Manare u galeriji „Josip Bepo Benković“. Tog dana je upriličena i radionica crtanja stripa za srednjoškolce koju je vodio strip umjetnik Vilijam Simpson i prva od tri HSF žurke, na kojoj su nastupili „Bert Rogers Band ft. Lesya“.
Tokom subote publika u Herceg Novom je imala priliku da dobije potpisan strip Mila Manare, prisustvuje premijernom predstavljanju stripa “Jomar”, posjeti berzu stripa i razgovara sa brojnim strip umjetnicima koji crtali za fanove, a na drugoj HSF žurci čuje bend „Eliza Stark & The Dappers“.
U nedelju, 17. marta na programu Strip vikenda je „Kafa sa maestrom“ – razgovor sa Milom Manarom koji će voditi novinar Vuk Perović, te St. Patrick’s HSF žurka i koncert „Low voltage“, u pabu Got od 17 sati.
