Aktivistička nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) objavila je novu studiju u kojoj tvrdi da glavne brodarske kompanije “profitiraju od naknada na emisiju ugljika u EU”, uvedenih početkom ove godine. Tvrde da su doplate koje su uvele kompanije više od stvarnog troška novih mjera, a kompanije navedene u izvješću brzo su uzvratile da su u studiji korišteni netočni i nepotpuni podatci, piše The Maritime Executive.
EU je postala prva veća regija koja je uvela naknade brodarima za njihove emisije ugljika. Vrlo kontroverzni korak koji je izazvao žestoku političku raspravu predstavljen je ove godine i postupno će se uvoditi u sljedećih nekoliko godina. U početku se naknada nameće na 40 posto emisije ugljika, pa na 70, a zatim će se povećati na 100 posto 2026. godine.
Glavne brodarske kompanije odgovorile su uvođenjem dodatne naknade za sve prijevoze u EU. Rekle su da će nastaviti s naknadama i ažurirati ih kvartalno kako bi odražavali stvarne cijene koje naplaćuje EU i njihovo iskustvo s troškovima ETS-a.
T&E je međutim analizirao 565 putovanja s 20 različitih brodova četiri najveća europska brodara, Maersk, MSC, CMA CMG i Hapag-Lloyd. Iako u izvješću piše da troškovi svakog putovanja variraju, T&E tvrdi da u 90 posto putovanja koje je analizirao kompanije korisnicima naplaćuju više od stvarne cijene EU ETS-a.
“Daleko od toga da izbjegavaju ETS, brodarske tvrtke izgleda profitiraju od njega”, navodi se u izvješću. Tvrde da Maersk u prosjeku ostvaruje profit od čak 60.000 eura po putovanju, dok MSC ostvaruje u prosjeku 25.000 eura, Hapag-Lloyd 23.000 eura, a CMA CGM 14.000 eura. Navode da pojedinačna zarada možda neće biti tako visoka po putovanju, međutim tvrde da je na jednom putovanju Maersk vjerojatno zaradio 325.000 eura dodatno od naknada, navodi The Maritime Executive.
Maersk je uzvratio rekavši da je izvješće manjkavo te da su koristili netočne i selektivne podatke. Metodologiju korištenu u izvješću naziva “neispravnom”, ističući da se koriste zastarjele procjene doplate. Cijena naknade za emisije ugljika nije objavljena, ali T&E je u svojim bilješkama naveo da je koristio “konzervativnu procjenu” temeljenu na službenoj cijeni od 90 eura, što je više od trenutne ETS cijene od 64,95 eura.
„Ekonomija razmjera znači da brodarstvo može apsorbirati prilično velike cjenovne šokove. Poremećaj u Crvenom moru je velik, a globalna trgovina još uvijek nije stala. ETS je sitnica u usporedbi s tim,” rekao je Jacob Armstrong u obranu nove politike. Zaključio je da “troškovi nisu prepreka dekarbonizaciji brodskog prometa jer bi najambicioznije zelene mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje”.
Nadalje, on nastoji pobiti argument, posebno južnoeuropskih luka, da se teret preusmjerava u pretovarne luke diljem Sredozemlja kako bi se izbjegle neke naknade. Prilikom formuliranja ETS sustava posebno se vodilo računa o određivanju pretovarnih luka.
Armstrong odgovara: “Vlade južne Europe upozoravaju da će ih ETS koštati poslovanja jer brodovi izbjegavaju njihove luke, ali zašto bi ako od toga zarađuju?”
Također tvrdi da troškovi prijevoza imaju marginalni utjecaj na konačnu cijenu robe. Kaže da to omogućuje kompanijama da naplaćuju dodatne naknade bez straha od kupaca, ističe The Maritime Executive.
T&E je bio snažan zagovornik EU ETS-a rekavši da inicijative nisu dosegnule veliku razinu i da moraju biti brže, dok su tvrdili da je brodski prijevoz općenito najsporiji sektor u dekarbonizaciji. U ovom izvješću T&E zaključuje da bi čak i najambicioznije klimatske mjere dodale samo nekoliko centi većini robe široke potrošnje.
Pomorska industrija shvaća da se pojavljuju naknade za ugljik, pa poziva na univerzalni pristup. Predsjednik i glavni izvršni direktor ABS-a Christopher Wiernicki zaključio je nakon prošlotjednog sastanka IMO-vog MEPC-a da dolazi univerzalni, globalni porez na ugljik u brodarstvu. Industrija i glavne brodarske kompanije rade na prilagodbi novim pravilima i njihovom uključivanju u svoje poslovanje. Brodari još uvijek rade na uključivanju troškova u svoje poslovanje i obećali su reviziju i prilagodbu sustavima.
